DILI, 23 Abríl 2025 (TATOLI)-Loron tolu, loron ne’ebé lais tebes. Maibé la’ós mos lais ba sarani Timoroan atu haluha Sua Santidade Papa Francisco nia prezensa durante vizita apóstolika iha Timor-Leste husi loron 9 – 11 setembru 2004 liubá.

Lilin nia roman, ai-funan no orasaun sai simbolu domin sarani Timoroan ba Papa Francisco bainhira Vatikanu liuhusi Kardeál Camerlengo Farrel anúnsiu katak Papa husik ona mundu ne’e iha segunda, 21 Abríl 2025, tuku 07.35 oras Vatikanu nian (tuku 14.35 oras Timor-Leste).
Husi lakon ne’e, Igreja Katólika Timor-Leste liuhusi Arsebispu Arkedioseze Metropolitana Dili, Don Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, husu ba sarani Katólika hotu iha Timor laran tomak atu halo orasaun no misa espesiál ba Amu Papa dahuluk husi Amérika Súl nia klamar.
Mensajen hanesan reforsa husi Prezidente Konferénsia Episkopál Timorense (CET, sigla portugés), Don Norberto do Amaral hanesan mós Bispu Dioseze Maliana no Bispu Dioseze Baukau, Don Leandro Maria Alves.
Bispu na’in tolu ne’e konsidera Papa dahuluk husi orden Jezuita ne’e nu’udar figura ne’ebé simples, hadomi ema hotu, la halo diskriminasaun no pioneru dame ba mundu.
“Papa ema ida ne’ebé simples, haraik-an teb-tebes ho ninia liafuan sira ne’ebé simples, ema hotu-hotu komprende, hakuak ema hotu. Ninia solidariedade ema hotu iha mundu tomak, nia luta ba pás, nia laran hakmatek ho buat seluseluk ne’ebé nia halo, ita lakon boot”, espresa Don Norberto do Amaral.
Misa espesiál ba Papa Francisco nia falesimentu akontese ona iha Dioseze Dili, Igreja Katedral Vilaverde iha loron tersa, 22 Abríl 2025, tuku 17.30 aumestu tempu akontese no sei akontese mós iha parókia sira iha Dili laran.
Husi kapitál Nasaun, monumentu Nossa Señora Imaculada da Conceição, Lecidere no área altar Santu Tasitolu, sarani sira husi fatin-fatin kontinua halo orasaun, sunu lilin no husik hela ai-funan, hanesan espresaun domin ba Papa Francisco ne’ebé eleitu nu’udar lider Katólika Roma mundiál iha loron 13 fulan-Marsu 2013, hodi troka Papa Bento XVI ne’ebé hili rejigna-aan, tanba razaun sira saúde nian.
Enkuantu husi Dioseze Baukau sei selebra misa espesiál ba Papa ho naran Jorge Mario Bergoglio sei akontese durante loron haat, hahú ona tersa, 22 Abríl 2025, tuku 18.00 to’o misa jerál iha loron sábadu, 26 Abríl 2025, data funebre Papa Francisco ne’ebé fó sai ona husi Vatikanu, sei akontese tuku 10:00 oras Vatikanu (tuku 17.00 oras Timor-Leste). Dioseze Maliana selebra misa espesiál iha kinta, 24 Abríl 2025, tuku 10.00.
Selebrasaun solene ba funebre husi Timor-Leste sei akontese iha altar Santu Tasitolu, iha sábadu, 26 Abríl 2025, fatin ne’ebé Papa Francisco halo misa bainhira vizita Timor-Leste iha fulan-Setembru 2024 liubá.

Estadu Timor-Leste dekreta lutu nasionál hodi fó omenajen ba Sua Santidade Papa Francisco ho dekretu governu númeru 7/2025, 22 Abríl.
Dekretu lei ne’e iha artigu 1) hatete lutu nasionál deklara iha territóriu nasionál tomak, iha sinál tristeza nian ba Sua Santidade Amu-Papa Francisco nia mate. Artigu 2) Períodu lutu nasionál hahú iha tuku 10:00 dadeer iha loron 22 Abríl no remata iha meia-noite iha loron 28 Abríl. Artigu 3) durante períodu lutu nasionál ne’ebé temi iha artigu anteriór, Bandeira Nasionál tenke dada ho meia-mastru tuir artigu 13 husi lei númeru 2/2007, husi loron 18 fulan-Janeiru, tenke kumpre situasaun previstu iha númeru anterior; edifísiu públiku hotu-hotu, inklui embaixada, konsuladu no reprezentasaun sira seluk Estadu nian iha estranjeiru, no mós iha ró Estadu nian.
Marí Alkatiri, lider partidu opozisaun husi partidu Frente Revolusionária Timor-Leste Independente (Fretilin), ne’ebé ho fiar Islámiku konsidera Papa Francisco nu’udar mensajeitu fraternidade umana.
Papa Francisco durante tinan-12 koñesidu nu’udar líder ne’ebé laran-manas, haraik-aan, maibé aten-barani hodi hato’o justisa sosiál, dame, no preokupasaun entre relijiaun sira.
Santu Padre ne’ebé moris iha Flores, Buenos Aires, Argentina, iha loron 17 Dezembru 1936, durante ninia lideransa loke espasu ba diálogu ho komunidade musulmana, judeu no mós ateu sira. Halo vizita ba área konflitu sira, kampu refujiadu sira, no nasaun sira ho maioria la’ós Katóliku, hodi lori mensajen domin no perdaun inkondisionál.
“Papa Francisco husik mai ita eransa ida atu hahú hateke ba mundu ho vizaun foun no diferente. Papa nu’udar mensajeiru ba fraternidade umana, solidariedade, ne’ebé ema hotu-hotu merese tratamentu hanesan ho direitu hanesan ba justisa, hakotu nia jornada ba libertasaun, ba umanidade tomak”, Alkatiri espresa iha ninia pájina facebook ne’ebé TATOLI sita.
Francisco, Papa dahuluk husi Amérika Latina, tuir lider musulmanu no Igreja Evanjelika iha munisípiu Baukau konsidera pesoál pluralizmu iha mundu.

“Ami sente lakon tebes, tanba figura ne’ebé di’ak no úniku iha mundu, nia mak toleránsia liu iha mundu, la’ós sarani Katólika de’it mak lakon, maibé ami musulmanu mos lakon”, espresa xefe komunidade musulmanu, munisípiu Baukau, Samsul Bahari Ribeiro.
Sentimentu hanesan hato’o husi lider Igreja Kristaun Evanjelika munisípiu Baukau, Pastor Anacleto dos Santos. “Ami-nia sentidu kondolénsia ba Papa Francisco, lider mundu ida lakon iha ita-nia klaran, la’ós ba maun-alin Katólika de’it, maibé ami mos sente lakon”.
Pastor Anacleto dehan Papa Francisco nu’udar lider espirituál ne’ebé sempre kampaña konaba hametin pás no unidade.
Bandeira Vatikanu nian agora semo iha meia-mastru. Fiar-na’in rihun ba rihun halibur iha Prasa Saun Pedro, hodi hakruuk sira-nia ulun hodi reza. Mundu lakon ona líder ida, maibé nia mensajen sei kontinua iha ema barak nia fuan, iha relijiaun no kontinente sira.
Mensajen sira ne’ebé nakonu ho sentidu bainhira halo vizita apóstolika iha Timor-Leste kontinua metin iha sarani-nia memória.
“Ha’u hamlaha imi fó-han mai ha’u, ha’u hamrook, imi fó hemu mai ha’u, ha’u ema estranjeiru-ida no imi konvida ha’u atu tama, ha’u presiza hatais no imi fó hatais ha’u, ha’u moras no imi tau matan mai ha’u, ha’u iha kadeia, imi mai vizita haʼu”, Papa hato’o bainhira vizita orfonatu sira iha madre ALMA, Bebonuk iha loron tersa, 10 Setembru 2024.
Hasoru malu ho relijiozu sira iha Igreja Katedral, Papa Francisco husu atu sai hanesan mina-morin ne’ebé kmanek, kontinua halekar ba ema hotu ne’ebé hafalun ho ai-kameli nia morin, ne’ebé sai karakterístika nasaun ida-ne’e nian no atu konfirma lia-menon ksolok ida-ne’e.
“Ha’u fó konsellu ba imi, dahuluk kontinua halo barullu bara-barak, daruak respeita no rona ema ferik-katuas sira”, mensajen murak seluk ne’ebé Papa Francisco hato’o ba reprezentante joven timoroan sira iha Sentru Konvensaun Dili iha nia vizita ba loron datoluk, kuarta, 11 Setembru 2024.
“Iha buat rua ne’ebé toka loos ha’u-nia fuan, bainhira ha’u la’o iha dalan sira Dili laran ne’e, juventude ho hamnasa, imi povu ida-ne’ebé hatene hamnasa no kontinua hanesan ne’e. Ha’u sei nunka haluha imi-nia hamnasa-midar, imi labele para atu hamnasa. Imi mak maioria iha povu Timor ne’e nakonu ho ksolok no esperansa. Imi labele lakon entuziasmu fi’ar nian”, Santu Padre dehan ba joven sira.
Nasaun foun ne’ebé maioria joven, nia husu labele lakon memoria kona-ba istória, sira ne’ebé uluk ona ne’ebé ho sakrifísiu barak harii no konsolida ona rai ida-ne’e. “Sai maun-alin la’ós sai inimígu ba malu, respeita malu no diferensa atu aprende no respeita malu, diferensa ne’e sim, ódiu la’e”.
“Tau-matan didi’ak ba povu di’ak ida-ne’e. Ha’u nunka hasoru povu ida di’ak tebes nune’e, resepsaun ne’ebé fó ba ha’u, halo ba ha’u di’ak tebes no ha’u sei la haluha”, Papa Francisco hato’o ba Xefe Estadu, José Ramos Horta, bainhira halo enkontru bilaterál iha Palásiu Prezidensiál iha ninia vizita ba loron dahuluk, segunda, 9 Setembru 2024.
“Agaradese ba Na’i ne’ebé bele lori ha’u mai Timor-Leste no ha’u enkoraja nia povu atu moris ho alegria fiar nian iha armonia no diálogu ho kultura timorense”, Papa Francisco hakerek ho liman iha livru bainaka Palásiu Prezidensiál, iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato.
Mensajen murak ne’ebé Santu Padre husik hela depois misa solene iha Tasi-Tolu, tersa, 10 Setembru 2024.

“Iha tasi-ibun ne’ebé furak ne’e, iha lafaek barak iha laran. Imi sei kuidadu ho lafaek sira ne’e, tanba lafaek sira ne’e mai han buat hotu, han mos imi-nia kultura, no imi sei kuidadu imi nia-an atu labele besik ba lafaek sira ne’e”, haktuir Papa ne’ebé nia mate isin sei haloot iha Bazílika Santa Maria Maggiore, espesifikamente iha Kapela Paulina ne’ebé rai íkone antigu Maria Salus Populi Romani.
Mensajen seluk ne’ebé Papa hato’o: “Ha’u deseja ba imi pás nafatin, ha’u deseja ba imi atu iha oan-barak, ha’u deseja ba imi atu hamnasa midar nafatin”.
“Imi tau-matan ba labarik oan sira, tau-matan mós ba katuas no ferik sira, tanba sira mak memória rai ida-ne’e nian”.
Obrigadu ba domin no fé, la’o hanesan ne’e nafatin ho esperansa, konklui Papa, ne’ebé nia isin mate sei hakohi iha loron sábadu, 26 Abríl 2025, tuku 10:00 oras Vatikanu nian, oras Timor-Leste tuku 17:00.
Obrigadu ba Ita-nian mensajen furak sira. Adeus no deskansa ho dame Santu Padre. TATOLI