DILI, 08 Maiu 2025 (TATOLI)–Sekretáriu Estadu Arte no Kultura (SEAK), Jorge Soares Cristovão, hateten Timor-Leste hanoin atu dezenvolve lian portugés iha ensinu eskolár no iha plataforma mídia sosiál nasaun nian.
Dezde independénsia iha tinan 2002 ne’e, nia dehan, Governu implementa ensinu obrigatóriu lian portugés iha eskola públika no privada sira, no setór administrasaun públika no tribunál sira hatudu ona katak uza lian ofisiál mak dominante.
“Maski númeru lia-na’in sira indika persentajen mínimu, Governu kontinua serbisu hodi dezenvolve lian portugés atu nune’e sai hanesan lian ne’ebé ko’alia barak liu iha nasaun ne’e. Governu hakarak atu halo lian portugés sai hanesan elementu xave iha edukasaun. Ho esperansa atu masimiza benefísiu ekonómiku potensiál ne’ebé mosu husi relasaun ho nasaun sira seluk, liuliu CP LP iha ninia diskursu entre ministru kultura nian,” Nia hateten iha enkontru entre ministru kultura nian husi Komunidade Lian Portugés iha São Tomé no Prínsipe.
Nia konsidera, enkontru ne’e hanesan dalan ida hodi aprofunda entendimentu multilaterál sira, impulsiona polítika no liuliu promove no divulga lian portugés, no diversidade kulturál Estadu membru sira CPLP nian iha Timor-Leste nia estratéjia dezenvolvimentu ba komunidade CPLP nian.
Tuir nia, ezisténsia lian portugés iha Timór-Leste halo diferensa iha nasaun aziátiku sira seluk.
“Dezenvolvimentu teknolojia ohin loron avansadu tebes iha utilizasaun plataforma dijitál nu’udár meiu ida atu fasilita dezenvolvimentu lian portugés. Teknolojia informasaun no komunikasaun no plataforma dijitál iha poténsia atu promove lian portugés, liuliu divulgasaun notísia portugés iha rede televizaun públika no privada sira. Ho notísia sira ho lian portugés kontribui ba promosaun no divulgasaun lian portugés iha Timor-Leste,” nia hateten.
Sekretáriu Estadu destaka, kultura ba Timor-Leste mak identidade no forsa moris no katak kontinua inspira foinsa’e timoroan sira atu harii futuru dame, justisa no dezenvolvimentu sustentável.
Tanba ne’e, Governu timoroan kontinua hametin lasu istóriku, kulturál, linguístiku no artístiku sira ho nasaun sira Komunidade Lian Portugés (CPLP) nian atu promove programa sira, eventu sira no interkámbiu sira iha área kulturál no artístika.
Iha ámbitu kooperasaun CPLP nian, Timor-Leste espresa nia kompromisu atu aliña-aan ho Planu Estratéjiku foun 2021-2026, bazeia ba prinsípiu multilateralizmu, solidariedade no parseria no reafirma kompromisu sira-ne’ebé halo kona-ba ezekusaun ajenda polítika CPLP nian ne’ebé promove troka informasaun, fahe esperiénsia no prátika di’ak oioin iha área sira husi kampu kultura nian.
“Ami reafirma no espresa ami-nia vontade tomak hodi koopera iha projetu konjuntu sira ho objetivu atu promove patrimóniu kulturál immateriál, mobilidade husi artista no kriadór sira, prezervasaun memória istórika no apoiu ba setór kulturál iha ami-nia Estadu sira,” nia hateten.
Timor-Leste partisipa ona iha eventu kulturál internasionál sira hanesan iha Indonézia, Japaun no nasaun sira seluk.
Jornalista : Hortencio Sanchez
Editór : Cancio Ximenes