BOBONARU, 13 Maiu 2025 (TATOLI)—Hahú husi 2009 to’o 13 Maiu 2025 ne’e, Diresaun Servisu Saúde Munisipál iha Bobonaru rejista kazu Human Immunodeficiency Virus/Aquired Immune Deficiency Syndrome (HIV/AIDS) hamutuk 126 no husi númeru ne’e óbitu na’in-52, ativu tratamentu 55 no na’in-19 mak drop out (DO) ka lakon husi tratamentu.
Notísia Relevante:Saúde Bobonaro deteta ema 118 afeta HIV/AIDS
“Kazu sira-ne’e aumenta tanba dalaruma ita hela iha fronteira, tanba ne’e dalabarak ita halo sensibilizasaun ba grupu risku sira para oinsá hadook-aan husi moras ne’e,” Diretór Servisu Saúde Munisipál iha Bobonaru, Gíl Bernardo Vicente, hateten iha serimónia formasaun durante loron haat (4) ba profisionál Saúde sira kona-ba HIV/AIDS ne’ebé fasilita husi Institutu Nasionál Kombate HIV/SIDA (INCSIDA, sigla Portugés) servisu hamutuk ho Ministériu Saúde no parseiru Maluk Timor, iha Salaun Krús Vermella Timor-Leste, Filiál Maliana
Nia konsidera atividade formasaun ne’e importante tebes, nune’e husu ba profisionál saúde sira bele hasa’e númeru Screaning iha baze no hasa’e vizita pasiente mai fasilidade saude, tanba kazu HIV/AIDS Bobonaru okupa númeru daruak hafoin Dili.
Dalanbarak ema hirak ne’ebé infetadu moras HIV/AIDS lakohi hakbesik-aan mai halo tratamentu iha fasilidade saúde, tanba hetan istigma no diskriminasaun husi sosiedade no profisionál saúde sira.
“Ema sira hanesan karreta ida karik hakiduk fali ba kotuk, ema dehan ida-ne’e ninia ibun ne’e bla-bla-bla hanesan ne’e makaa. Ne’ebé, favór ida ita hatudu ita-nia profisionalidade, hatudu ita-nia dedikasaun ne’ebé mak di’ak hodi bele atende povu. Sira tau-fiar mai ita, fó konfiansa mai ita tanba osan ne’ebé ita mai husi povu. Entaun osan tau ba kotuk, profisionál mak importante tanba kna’ar ne’ebé ita hetan ne’e vokasaun,” nia dehan.

Diretór Institutu Nasionál Kombate HIV-SIDA, Institutu Públiku (INCSIDA, I.P, sigla portugés), Silvestre da Costa Ximenes, esplika formasaun ne’e realiza ho objetivu atu eleva koñesimentu profisionál saúde sira-nian hodi bele presta servisu ne’ebé di’ak no kualidade, nune’e ba futuru labele halo stigma, diskriminasaun ba zeropozitivu HIV/AIDS no asegura segredu konfidensialidade.
Nia dehan, formasaun ne’e importante tebes tanba bazeia ba rezultadu peskiza ne’ebé ONG Estrela+ halo iha tinan 2017 liubá hatudu katak pesoál saúde sira 40% halo stigma no diskriminasaun ba zeropozitivu sira.
“Bainhira ema ida halo stigma no diskriminasaun, Psikolojikamente oho ema-nia psikolojía, bele oho mós ema-nia isin, tanba ita halo presaun ida ba ema. Nia la satisfas, nia bele oho-aan. Iha fatin balun mós ema balu fó sai ema-nia estatutu HIV/AIDS ne’e ema bele oho-aan, tara-aan. Tanba ne’e mak hanesan pesoál saúde rai segredu konfidensialidade ne’e importante loos atu ema ne’e komfia ita para oinsá tratamentu ne’e ba oin,” nia dehan.
Ofisiál Programa HIV SIDA iha Ministeriu Saúde, Venancio Gomes Gusmão, reforsa presiza tebes halo formasaun ba profisionál saúde sira atu bele habelar informasaun ba komunidade no halo teste Screaning HIV/AIDS, Hepatitis no Sifilis liuhusi atendimentu iha fasilidade saúde no programa vizita uma.
“Ministériu saúde iha polítika tolu (3). Primeiru ema hotu ne’ebé mak vizita sentru saúde tenke hetan mós teste HIV/SIDA. Segundu, ema hotu ne’ebé halo teste ba HIV/SIDA tenke hatene sira-nia estatutu ba HIV/SIDA. Terseiru, ema hotu ne’ebé mak hetan tratamentu tenke halo teste ba Variology, tanba ne’e mak ita ezije ba maluk profisionál saúde sira atu tau-atensaun liuliu ba inan isin-rua sira,” nia hateten.
Enkuantu, kazu HIV/AIDS nivél nasionál hahú husi 2003 to’o 2024 konsege rejista infetadu hamutuk 2,256 no husi númeru ne’e iha ema 1,206 mak ativu halo tratamentu, óbitu 300-resin no restu abandonadu.
Notísia Relevante: Padre Ernesto husu sarani sira iha Bobonaro luta hakotu korrente HIV/AIDS
Jornalista : Sergio da Cruz
Editór : Cancio Ximenes





