BOBONARO, 01 dezembru 2023 (TATOLI) – Hahú tinan 2009 to’o 01 dezembru tinan 2023, Diresaun Servisu Saúde Munisipál Bobonaro, deteta ema na’in-118 mak afeta kazu Human Immunodeficiency Virus/Aquired Immune Deficiency Syndrome (HIV/AIDS).
Dadus ne’e fó-sai hosi Koordenadór HIV/AIDS munisípiu Bobonaro, Sidonio Gonçalves, iha ámbitu komemorasaun loron mundiál HIV-SIDA iha suku Saburai, postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaro.
Notísia relevante: MS rejista ema na’in-234 mate tanba HIV/AIDS
“Ha’u hakarak hatete ba ita-boot sira, ita iha munisípiu Bobonaro, hahú hosi 2009 to’o agora dezembru 2023, ita deteta 118 iha ita-nia munisípiu Bobonaro,” nia hato’o iha sede suku Saburai.
Koordenadór Sidonio, dehan, hosi totál númeru kazu ne’e iha ema na’in-50 resin mak agora halo hela tratamentu no na’in-48 mak deteta ho kondisaun grave, ikus mai mate. Enkuantu suspeitu na’in-hitu halai lakon hosi kontaktu.
Maibé, parte Servisu Munisipál Saúde Bobonaro, parseiru Estrela + no Esperansa konsege deteta sira-nia paradeiru.
“Sira balu halai ona ba mota-sorin, sira balu iha ita-nia sorin, maibé lakohi halo tratamentu, ida-ne’e mak problema boot ba ita,” nia fó-sai.
Atu deteta suspeitu ne’ebé lakon kontaktu, tuir Kordenadór HIV/AIDS Munisípiu Bobonaro, katak, presiza mós kontribuisaun no kolaborasaun hosi komunidade atu koopera ho parte saúde no parseiru sira, atubele hakotu transmisaun virus ne’e.
Sidonio dehan, meiu ne’ebé komunidade presiza halo mak voluntariamente tenke ba halo teste raan atubele hateten ema idak-idak nia estatutu livre hosi HIV ka lae.
“Ida-ne’e importante, liuliu joven sira, tanba aban bainrua atu ba teste F-FDTL, PNTL ka bolseiru ba rai-li’ur, primeiru ema sei halo teste saúde, hasai imi-nia raan, wainhira imi hetan HIV, hepatitis, sifilis. Ita-boot sira sei la liu, tanba ne’e mk ita prevene-aan, hodi bele hadook-aan hosi risku,” nia fó hanoin.
Virus HIV estraga ema-nia sistema imunidade ho loke dalan ba kualkér moras atu tama ema-nia isin.
Entretantu, HIV/SIDA bele daet liuhosi relasaun seksuál, uza lamina hamutuk ho pasiente HIV/SIDA, daun sona, kontaktu direita ho kanek hosi pasiente HIV, doasaun raan, no inan sira partu bele daet ba oan bainhira inan ida kona moras HIV.
Nia fó hanoin katak, meiu prevensaun mak uza profilaxia pós-exposizaun, uza kondom bainhira atu halo relasaun seksuál, evita uza daun uzadu, proibidu uza ai-moruk droga, sirkunsisaun (sunat) ba mane sira bele prevene mosu HIV/SIDA.
Notisia relevante: INCSIDA husu estudante Tekvok Malibaka prevene aan hosi HIV/SIDA
Jornalista: Sérgio da Cruz
Editór: Evaristo Soares Martins