iklan

NASIONÁL, POLÍTIKA

Timor-Leste iha pás maibé povu terus nafatin

Timor-Leste iha pás maibé povu terus nafatin

Serimónia Isar Bandeira RDTL iha ambitu komemorasaun loron Restaurasaun Independénsia 20 Maiu 2025, iha resintu Palasiu Prezidente, tersa (20/2025). Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 20 Maiu 2025 (TATOLI)—Antigu Prezidente Repúblika no atuál Prezidente Partidu Frente Revolusionária Timor-Leste Independente (FRETILIN), Francisco Guterres Lú Olo, hateten Timor-Lesre ne’e iha hela pás nia laran maibé ukun mak seidauk loos no halo povu terus nafatin.

“Timor-Leste ne’e iha hela pás nia laran, maibé ukun mak seidauk loos, halo povu terus no ukun-na’in sira aproveita vantaien di’ak ba sira-nia moris di’ak no família nia moris di’ak. Ida-ne’e mak marka diferensa boot agora entre ukun-na’in sira CNRT, PD ho opozisaun FRETILIN,” líder másimu FRETILIN ne’e hateten liuhusi nia mensajen ba aniversáriu loron restaurasaun independénsia Timor-Leste ba da-23, liuhusi nota ne’ebé Agência Tatoli asesu husi mídia Gabinete eis-titulár, ohin.

Nia dehan, hanesan dirijente politiku la fó garantia pás tamba pás depende husi ema ida-idak no to’o ema hotu-hotu nia nesesidade atu fó moris hakmatek ba ema-nia moris rasik no ba nasaun.

Timor-Leste rai kiik-oan ida, metade illa Timor husi parte orientál halo nia istoria ida-ne’ebé timoroan hotu orgullu no sei orgullu nafatin tamba halo funu hasoru Indonézia jigante boot iha sudeste Asiátiku too lakon funu ho Timor-Leste, ho ezersitu gerrillia ida kiik durante tinan 24 nia laran.

Reférensia istórika ida-ne’e halo mundu tomak mós hakfodak oinsá rezistênsia Timor-Leste bele halo funu, oinsá reziste no sustenta funu to’o manán.

“Orgullu ida-ne’e mk dalabarak lori ha’u no lori ita hotu hametin ita-nia fiar hateke ba futuru ho esperansa nafatin, hametin dame no hala’o dezenvolvimentu ida sustentavel ba ita-nia rain. Husi sorin seluk, atu hametin pás liután presiza rekoñese saida mak ita halo tiha ona no saida mak ita seidauk halo, hafoin ita Restaura Independénsia Nasional,” nia dehan.

Tuir nia, dalabarak politiku sira kontente de’it ho demokrasia, ho liberdade atu konkorre no konkista poder no halo ezersisiu oportunidade, maibé laiha sentido de Estado nu’udár servidór povu no garante moris dignu ba povu tomak.

Atu hametin pás la signifika partidu hotu-hotu tenke fahe kadeira ba malu, maibé tenke hametin mak sira ida-idak nia kompromisu politiku ho povu no ukun tuir sistema no ho planu no programa politiku loloos, no labele horisehik ko’alia buat ida, ohin halo buat seluk.

Líder tenke eduka nia povu atu hatene partisipa iha desizaun hotu-hotu kona-ba ukun, ida-ne’e presiza kria mekanizmu oioin atu povu bele sente katak nia mak ukun duni nia aan, no na’in loloos ba ukun aan ne’e

Atu hametin pás, líder politiku sira tenke hatene loloos katak Estadu ne’e ukun ho kontinuidade, Governu ida tun, ida sa’e uza rekursu Timor-Leste nian hodi implementa polítika ne’ebé dehan to’o 2030 ema hotu-hotu iha nia rendimentu rasik hodi garante estabilidade ba sira-nia moris di’ak.

“Ema hotu-horu sei hetan saúde di’ak, edukasaun ho kualidade di’ak, maibé realidade hatudu oin seluk. Osan barak ita gasta tinan 20-resin hatudu katak ita halo desperdicio boot em vez de rezultadu. Ne’e tanba ida ukun uluk, ida seluk ikus sobu tutuir. Laiha garantia atu hametin dezenvolvimentu, sidadaun sira lakon konfiansa ba nia ukun-na’in sira. Ema rai seluk la fiar katak TL bele garante investimentu ho serteza no ho seguransa ba sira-nia projetu investimentu sira,” nia hateten.

Atu garante pás presiza ukun ne’ebé kaer ukun hatene hodi halo diálogu, kurije hanoin no hahalok sala hodi sai ba di’ak, onestu, íntegru no matenek hatene rezolve problema sira no ukun tuir sistema no fó konfiansa ba nia povu tomak.

“Atu ramata ha’u-nia mensajen ne’e katak, 20 Maiu 2025 ita kompleta ona tinan 23 ukun rasik aan loloos. Estadu ne’ebé ita harii nia baze mk Konstituisaun RDTL hodi define organizasaun podér Estadu nian no na’in sira halo ezersísiu podér polítiku ho respeitu nafatin prinsipiu sira  separasaun no interdependénsia ba podér entre orgaun soberania sira hotu atu evita konsentrasaun podér ukun nian iha ema ida-nia liman. Ukun nune,e ukun sei respeita nafatin direitu, liberdade no garantia fundamentál ema hotu-hotu nian. Tinan 23 nafatin ita apela ba malu: Hametin Estado de Direito Democrático no hala’o dezenvolvimentu sustentavel ba ita-nia rai no ba ita-nia povu TL,” nia dehan.

Jornalista : Hortencio Sanchez

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!