DILI, 21 Maiu 2025 (TATOLI)–Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, hateten Timor-Leste orgullu sai uma-na’in ba enkontru rejionál pasífiku C24 Organizasaun Nasaun Unida (ONU) nian.
“Semináriu rejionál ida-ne’e kona-ba deskolonizasaun, ne’ebé ko-organiza husi Governu Timor-Leste no Komité Espesiál Nasaun Unida nian kona-ba Deskolonizasaun (C24). Enkontru oportunu ida-ne’e akontese bainhira ita selebra aniversáriu restaurasaun independénsia ba da-23 hodi komemora loron nasionál 20 maiu 2025. Ida-ne’e duni onra ida ba Timor-Leste atu sai uma-na’in ba enkontru Rejionál Pasífiku 2025 nian,” Ramos Horta hateten iha nia diskursu bainhira halo abertura ba semináriu rejionál pásífiku C24 husi ONU ne’ebé realiza iha Palm Spring Hotel, Fatuhada, kuarta ne’e.
Tanba ne’e, Xefe estadu ne’e hato’o agradesementu sinseru liuliu ba Vise-Ministru ba Asuntu Multilaterál Repúblika Indonézia nian, ne’ebé ninia prezensa fó onra ba eventu ida-ne’e, no mós ba bainaka no partisipante sira hotu ne’ebé la’o hale’u kontinente sira hodi mai hamutuk iha Dili.
Semináriu referidu hala’o ho tema “Dalan sira ba Futuru Sustentável: Avansa Dezenvolvimentu Sosioekonómiku no Kulturál husi Territóriu sira-ne’ebé la’ós Auto-Governu”, ho objetivu atu halo balansu ba progresu, esforsu, dezafiu sira no realizasaun sira husi Estadu-membru sira iha implementasaun Planu Asaun husi Dékada Internasionál ba Edikasaun Kolonizmu nian.
“Ida-ne’e mós hakarak atu aprezenta perspetiva oioin, estratéjia sira-ne’ebé di’ak-liu no rekomendasaun konkreta sira hodi aselera prosesu deskolonizasaun nian, inklui ba Estadu sira ne’ebé la’ós territoriál no auto-governasaun sira,” nia hateten.
Legadu Istóriku TL nian no Lejitimidade Morál Ninia Lian iha C24
Timor-Leste, iha nia-aan rasik, nu’udar sasin moris ba luta prolongada no reziliente husi povu ida ba nia direitu ba autodeterminasaun.
Rekoñesidu nu’udár Territóriu Naun-Autogovernasaun husi Nasaun Unida iha dékada 1960, nafatin iha koloniál portugés nia okos, Timor-Leste hetan nia rekoñesimentu internasionál iha tinan 2002, ho restaurasaun independénsia iha 20 Maiu.
Ida-ne’e atu asegura liberdade polítika liuhusi prosesu ida-ne’ebé sustenta husi solidariedade internasionál, lejítimidade husi Nasaun Unida no traballu internasionál, kna’ar fundamentál husi Komité Espesiál ba Deskolonizasaun. Ida-ne’e mak momentu di’ak-liu husi sistema ONU nian no kooperasaun no solidariedade internasionál.
“Maibé ita-nia liberdade ne’e deve mós ba povu Indonézia, ba estudante sira, no to’o ba Forsa Armada Indonézia (TNI–Tentara Nasional Indonesia), ne’ebé simu realizasaun Konsulta Populár. Sira mós aseita ninia rezultadu no permite dalan ba Restaurasaun Independénsia ne’ebé ita selebra horisehik, iha prezensa distintu reprezentante TNI nian: Brigadeiru Jenerál João Xavier Barreto Nunes, iha ninia kapasidade nu’udar Reprezentante Jenerál fitun-haat Agus Subiyanto, Komandante-Jerál Forsa Indonézia nian ne’ebé fó bem-vindu ba ita-nia laran-manas,” nia hateten.
Haree ba kontestu istóriku iha tempu ne’ebá, Ezérsitu Indonézia seidauk hetan derrota. Ida-ne’e nafatin impaktu úniku podér ne’ebé estável no pilar esensiál ba unidade Repúblika Indonézia nian. Forsa vital ida atu kaer hamutuk illa no kultura rihun ba rihun ne’ebé mak halo parte iha Estadu arkipélajiku ne’ebé luan.
“Karik ezérsitu maka’as ida-ne’e lakohi permite Konsulta Populár, ka rejeita nia rezultadu sira ka se nia la fó apoiu ba Movimentu Reformasaun, ita sei sai nafatin funu-na’in no eroi sira maibé ita sei la livre ka independente. Ida-ne’e mak desizaun oportunu ida husi Prezidente B. J. Habibie ema ida ne’ebé lúsidu, vizionáriu no aten-barani hodi fó oportunidade ba povu timoroan atu hili sira-nia destinu hodi organiza Konsulta Populár 30 Agostu 1999 nian. Ita-nia lejitimidade iha matéria ida-ne’e konsagra mós iha Artigu 8 (1) Konstituisaun nian, ne’ebé hateten katak Repúblika Demokrátika Timor-Leste hala’o nia relasaun internasionál bazeia ba prinsípiu sira hanesan,” nia relata.
Povu sira-nia direitu ba autodeterminasaun no independénsia; Soberania permanente povu sira-nian kona-ba sira-nia rikusoin no rekursu naturál sira;
Respeitu mútuo ba soberania, integridade territoriál no igualdade entre Estadu sira; no la halo intervensaun ba asuntu internu Estadu sira-nian.
“Husik ha’u ko’alia badak kona-ba ha’u-nia relasaun pesoál ho C24: Ha’u hanoin momoos tinan 1975, bainhira, nu’udar reprezentante Frente Diplomátika Luta Libertasaun Nasionál Timorense nian, ha’u hetan oportunidade no devér atu kontaktu ba dala uluk Komité Espesiál Nasaun Unida nian kona-ba Deskolonizasaun C24,” nia dehan.
Iha fórum C24 no Konsellu Seguransa ONU nian mak hasa’e lian ba Timor-Leste nia kauza, hodi apela ba komunidade internasionál atu rekoñese Timor-Leste nia direitu no apoia restaurasaun ba nasaun ne’e nia liberdade.
“Esperiénsia ne’e, ba ha’u no ba Timor-Leste, sasin forte ida kona-ba papél krítiku ne’ebé C24 hala’o iha luta ba deskolonizasaun no dezenvolvimentu sustentável. Komité la’ós de’it instrumentu advokasia polítika ida, maibé espasu ida atu hametin kooperasaun entre podér administradór sira, povu sira, no autór relevante sira hotu. Ha’u iha konfiansa katak, hamutuk, ita sei hetan dalan atu tane aas dignidade, soberania, no potensiál povu hotu-hotu nian ne’ebé sei hala’o hela dekolonizasaunm,” nia hateten.
Kona-ba Kompromisu ba Territóriu sira-ne’ebé la’ós auto-Ggovernu
Timor-Leste fiar metin katak prosesu dekolonizasaun sei la kompletu bainhira sei iha povu sira ne’ebé sira-nia vontade livre no jenuínu seidauk rona, respeita no implementa.
Defeza ba prinsípiu sira-ne’e la’ós de’it dever istóriku ida maibé mós kontribuisaun vitál ida atu harii sistema internasionál ida ne’ebé justu liu, inkluzivu no respeitu liu ida-ne’ebé fó onra ba dignidade povu hotu-hotu nian.
Iha momentu ida-ne’e bainhira mundu buka resposta ba dezafiu globál sira kona-ba dame, justisa, no dezenvolvimentu sustentável, Timor-Leste labele ignora situasaun sira iha ne’ebé direitu ba autodeterminasaun sei la kompletu ka kontestadu.
Timor-Leste fiar metin katak Territóriu Naun-Auto-Governu hotu-hotu ne’ebé konsidera husi C24 tenke hetan oportunidade atu deside ho livre sira-nia futuru hodi hili rasik sira-nia sistema polítiku, ekonómiku no sosiál tuir prinsípiu sira ne’ebé konsagra iha Karta Nasoins Unidas nian.
Timor-Leste reafirma liután ninia kompromisu ba rezolusaun pasífika konflitu sira, diálogu konstrutivu no prinsípiu sira la-violénsia no rekonsiliasaun nian.
“Ami fiar katak liuhosi dalan sira-ne’e de’it mak ita bele harii solusaun sira-ne’ebé justu, sustentável, no inkluzivu duni ba povu hotu-hotu ne’ebé aspira ba liberdade no autodeterminasaun,” nia afirma.
Dalan Konkretu ba Futuru Sustentável
Enkuantu, Timor-Leste reflete kona-ba dalan sira ba futuru ida-ne’ebé sustentável duni iha territóriu sira-ne’ebé la’ós Auto-Governu, TL reafirma sentralidade direitu ba autodeterminasaun maibé mós urjénsia atu tradús prinsípiu ida-ne’e ba progresu loloos sosiál, ekonómiku no kulturál ba povu sira iha teritóriu sira-ne’e.
Nia hatutan, solidariedade internasionál tenke transforma ba kompromisu tanjível sira, ba investimentu sira iha edukasaun, saúde, kapasitasaun institusionál no empoderamentu komunidade lokál sira.
Ajenda dekolonizasaun nian, dook husi sai hanesan legadu ida hosi pasadu, sai nafatin prioridade étika no polítika ida husi prezente no tenke sai hanesan instrumentu ativu ida ba transformasaun pozitivu.
Timor-Leste sei kontinua, ho haraik-aan no determinasaun hodi kontribui ba esforsu koletivu ida-ne’e, fahe ninia esperiénsia hodi defende prinsípiu sira husi Karta Nasaun Unida nian, no promove mundu ida-ne’ebé justu liu, inkluzivu no fó apoiu.
Papel Komité Espesiál ba Deskolonizasaun (C24) nian esensiál nafatin
C24 la’ós de’it guarda prinsípiu autodeterminasaun nian; ida-ne’e mós hanesan katalizadór ida ne’ebé tenke fasilita ponte sira entre podér administradór sira, povu sira husi teritóriu sira no parte interesada oioin inklui ajénsia sira ONU nian, instituisaun finanseira internasionál sira, universidade sira, sosiedade sivíl no setór privadu sira.
Komité bele hasa’e ninia papél liuhusi promove plataforma prátika sira ba diálogu, halo mapa ba oportunidade ekonómika sira no koordena asisténsia téknika multilaterál, ninia misaun mak polítika no operasionál.
Kona-ba podér administrasaun sira, ami enkoraja aproximasaun parseria ida bazeia ba rona ativu.
Hein katak podér sira-ne’e la’ós de’it kumpre sira-nia obrigasaun legál, maibé mós adota postura proativa, kooperativa no transparente hodi apoia dezenvolvimentu sustentável ba teritóriu sira-ne’ebé iha sira-nia responsabilidade.
Ida-ne’e inklui hametin edukasaun, kuidadu saúde, infraestrutura no inkluzaun sosiál no kulturál komunidade lokál sira-nian, ho respeitu tomak ba sira-nia identidade no aspirasaun sira.
Organizasaun Nasaun Unida (ONU) nu’udar plataforma multilaterál universal ida, iha papél desizivu atu hala’o.
ONU tenke hasa’e koerénsia husi ninia asaun sira iha relasaun ho territóriu sira-ne’ebé la’ós Auto-Governu, hodi artikula di’ak liután mandatu sira husi C24 ho rekursu, kapasidade no rede husi ajénsia espesializada sira hanesan UNDP, UNESCO, FAO, ILO, no seluk tan.
Iha nesesidade atu integra territóriu sira-ne’e iha Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS) ho indikadór monitorizasaun no mekanizmu finansiamentu ne’ebé konkretu.
Ikus liu, rekomendasaun urjente liu maka adosaun asaun sira-ne’ebé prátika, sukat, no asesivel, ho rezultadu vizivel sira iha tempu badak no médiu prazu.
Buat hirak-ne’e bele inklui:
Programa pilotu ba formasaun téknika ho juventude husi teritóriu sira; Planu dezenvolvimentu komunitáriu ne’ebé hetan apoiu husi parseria internasionál sira; Misaun konjunta sira C24 nian ho ajénsia sira ONU nian ba avaliasaun nesesidade sira;
No estabelesimentu Fundu Apoiu ida ba Dezenvolvimentu Sustentável Territóriu La’ós Autogovernativu sira, ne’ebé koordena hosi ONU no iha kolaborasaun metin ho povu benefisiáriu sira rasik.
Deskolonizasaun ohin loron la’ós de’it atinji liuhosi rezolusaun sira ida-ne’e atinje liuhusi dignidade, inkluzaun no impaktu.
Esperiénsia Timor-Leste nian hatudu katak dame duradoura moris husi respeitu ba povu nia vontade no konsolida iha terrenu liuhosi justisa sosiál, oportunidade ekonómika no liberdade kulturál.
Jornalista : Hortencio Sanchez
Editór : Cancio Ximenes




