iklan

OPINIAUN

Polémika Primeiru-Ministru no Imprensa nu’udar alarme responsabilidade ba konteúdu notísia

Polémika Primeiru-Ministru no Imprensa nu’udar alarme responsabilidade ba konteúdu notísia

Hakerek na’in: Renato da Costa

Iha era dijitál ohin loron, mídia sosiál sai hanesan kampu batalla prinsipál ba informasaun. Infelizmente, la’ós de’it informasaun loos mak sirkula lalais, maibé mós notísia falsa, manipulasaun fakta, no propaganda polítika ne’ebé buras ba beibeik. Iha situasaun sira hanesan ne’e, públiku dalabarak sai vítima ba dezinformasaun deliberada ba interese polítiku ne’ebé kloot.  Ita hotu hatene katak, mídia sosiál oferese duni liberdade espresaun nian, maibé lahó filtru no verifikasaun, liberdade ne’e dalabarak nakfilak ba ameasa públiku. Nune’e bosok públiku sira ne’ebé espalla liuhosi rede sosiál sira ne’ebé virál, hanaruk liután konflitu iha sosiedade bainhira mídia kuntinua kanaliza informasaun sira ne’e sein liuhusi verifikasaun ba faktu sira ne’ebé iha. Informasaun husi rede sosiál sira ne’e provoka ona narrativa falsa ida ne’ebé fó influeénsia maka’as ba opiniaun públiku. Iha situasaun sira hanesan ne’e, jornalista sira labele nonok de’it. Knaar prinsipál jornalizmu nian la’ós de’it atu fó sai buat ne’ebé espalla iha rede sosiál, maibé atu buka  faktu hodi  hato’o lia-loos ba  akontesimentu sira ne’e hodi konfrontu ho informasaun sira ne’ebe espalla iha rede sosiál.

Tebes duni katak journalista sira ohin loron  moris hela iha siklu  presaun polítika, presaun ekonómika mídia nian, no ezijénsia ba velosidade dalabarak halo jornalista sira  ignora verifikasaun no profundidade análize ne’ebe klean ba informasaun sira ne’ebé konsideradu nu’udar interese nasionál nian. Iha situasaun sira hanesan ne’e, presiza tebes journalista sira ne’ebé iha aten-barani hodi hakerek ho onestu hodi luta hasoru fluxu informasaun ne’ebé laloos. Sira ne’ebe hadomi profisaun serbisu jornalista nian maka sira ne’ebeé brani kombate lia-bosok ho dadus, desmantela narrativa falsa sira ho faktu sira, no eduka públiku atu hanoin ho krítiku ho informasaun sira ne’ebé sira fornese ba públiku.

Iha parte seluk, editór mídia sira tenke hametin sira-nia sistema verifikasaun faktu sira, treinu sira-nia jornalista atu adere ba kódigu étika ida, no labele hakru’uk ba presaun polítika. Liu fali ida-ne’e, mídia tenke sai espasu esperansa nian iha ne’ebé públiku bele fiar notísia hotu-hotu ne’ebé aprezenta — la’ós tanba hakarak buka sensasionálidade, maibé tanba publika lia-loos. Bainhira jornalista sira falla atu apoia sira-nia pergunta ho evidénsia, sira la’ós de’it estraga sira-nia kredibilidade rasik, maibé mós estraga konfiansa públiku ba mídia sira. Nune’e, iha pontu krítiku sira hanesan ne’e maka kualidade jornalizmu nian hetan teste. Sala redasaun sira tenke prepara jornalista sira ho dadus apoiu nian, relatóriu investigativu, no korajen morál atu ko’alia ba interese povu nian.

Saida maka akontese foin dadauk entre Primeiru-Ministru no imprensa sira loke ita hotu nia matan konaba funsionamentu sala redasaun sira. Sala redasaun sira durante ne’e enkoraja duni serbisu jornalístiku bazeia ba evidénsia ka oinsá? Iha treinamentu no peskiza adekuadu molok husu pergunta importante ba ofisiál Estadu sira ka lae? Ka ita-nia jornalista sira aplika hela  padraun tuan: buka  sensasaun no la’ós lia-loos?
Iha sorin seluk, akontesimentu ne’e bele konsidera nu’udar  apelu ba reflesaun krítika ida — la’ós de’it ba jornalista sira ne’ebé iha interese, maibé ba ekosistema mídia tomak iha Timor-Leste. Iha ámbitu dezenvolvimentu nasionál, inklui projetu boot sira hanesan aeroportu, públiku presiza duni informasaun ne’ebé loos, krítiku no onestu. No journalista sira iha dever morál atu haklean investigasaun ba konteúdu notiísia sira ne’e. La’os rona de’it fonte ida, mais pior liu uza referénsia rede sosiál ne’ebé dalawain laiha balansu hodi sai notísia, maka kria debate publiku ne’ebé sei laiha solusaun.

Tempu to’o ona ba mídia atu hametin ninia kompromisu ba peskiza, verifikasaun no korajen atu ko’alia sai bainhira iha sesaun konferénsia imprensa, satán ho pesoál sira ne’ebé iha kargu publiku boot tebes hanesan Primeiru-Ministru. Jornalizmu la’os de’it kona-ba husu pergunta sira — ida-ne’e kona-ba responsabilidade intelektuál no korajen étika atu lori públiku iha komprensaun di’ak liután.

Pergunta ida ne’ebé la konsege hetan resposta ho faktu sira la’ós de’it fallansu pesoál ida hosi jornalista  — ida-ne’e maka reflesaun ida hosi sistema ida ne’ebé ladún forte atu apoia serbisu jornalizmu durante ne’e.  Se ita hakarak harii Nasaun ida ne’ebé demokrátiku no transparente, entaun serbisu jornalizmu tenke hamriik aas — la’ós de’it hatene husu pergunta ba fonte sira, maibé hatene mos resposta saida mak jornalista sei hetan husi fonte sira  hodi bele hamosu klareza ba publiku konaba  lia-loos husi informasaun sira ne’e.

Se journalista sira kontinua ho tendénsia atu depende ba boatu sira iha mídia sosiál hodi sai referénsia ba pergunta sira sein dadus akuradu, ita sei lakon identidade konaba  mídia nu’udar instituisaun ne’ebé buka lia-loos. Maibé, se jornalista sira  hili atu filafali ba prinsípiu jornalístiku sira ne’ebé sólidu, katak informasaun ba interese nasionál sira hetan liuhusi peskiza klean ho dadus sira ne’ebeé rigor tebes antes konfrontu ho fonte sira, ita sei  iha nafatin esperansa atu harii fali konfiansa públiku nian.

Se jornalista sira iha dadus ne’ebé forte, jornalista sira bele kee kle’an liután, to’o fó sai inkonsisténsia ka manipulasaun informasaun husi fonte sira ho dadus validu. No bainhira uza referénsia husi mídia sosiál hanesan fonte informasaun, jornalista sira tenke tane nafatin prinsípiu verifikasaun no ezatidaun nian. Konfia ba boatu sira ne’ebé laiha baze ne’ebé dalawain journalista uza iha sesaun  konferénsia imprensa sira, ida ne’e  la’ós de’it prejudika journalista nia reputasaun, maibé mós estraga konfiansa públiku nian ba mídia en jerál.

Ikus liu, saida maka Primeiru-Ministru  fó sai durante sesaun  konferénsia imprensa  konaba apelu ba jornalista nasionál sira hodi  kumpre sira-ninia knaar estratéjiku iha demokrasia liuhosi halo investigasaun klean ba kestaun sira ne’ebé afeta ba  interese povu nian bele sai nu’udar fanun ida.

Deklarasaun Xefe Governu nian ne’e mos  la’ós de’it reflesaun ida, maibé hatudu mós atitude ne’ebé maduru hodi simu kna’ar mídia nian nu’udar parseiru iha dezenvolvimentu ba reforma sira. (*)

Hakerek na’in nu’udar observadór komunikasaun sosiál.

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!