DILI, 10 Juñu 2025 (TATOLI)-Governu liuhusi Institutu Nasionál Defeza Direitu ba Labarik (INDDICA, sigla portugés) hamutuk ho Fundu Nasoins Unidas nian ba Labarik (UNICEF, sigla inglés) iha Timor-Leste (TL) sei hametin servisu hamutuk hodi asegura potensia labarik.
Kompromisu ida-ne’e hatudu iha atividade konsultasaun nasionál ba Implementasaun Planu Asaun Rejionál konaba protesaun labarik no feto sira husi forma hothotu iha salaun Maubara Timor Plaza, tersa ne’e.

Reprezentante UNICEF iha TL, Patrizia DiGiovanni, hatete UNICEF komprometidu servisu hamutuk ho Governu asegura potensia labarik iha TL atu bele moris seguru, no alkansa sira-nia potensialidade.
“UNICEF nafatin komprometidu atu la’o hamutuk ho ita-boot sira ba futuru, iha-ne’ebé labarik ida-idak iha Timor-Leste seguru, iha kbiit, no bele alkansa sira-nia potensiál tomak”, afirma.
Patrizia DiGiovanni hatete hamutuk ho Governu liuhusi INDDICA, parseiru no sosiedade sivíl halo revizaun termu finál ba Planu Asaun Rejionál kona-ba protesaun labarik sira hosi forma hotu-hotu hanesan esplorasaun online ba abuzu labarik sira iha ASEAN no prioridade sira ba tinan lima oin mai.
“Ne’e priviléjiu ida ba ha’u atu mai iha ne’e, ohin iha Konsulta Nasionál ida-ne’e, ne’ebé halibur autór xave sira hosi governu tomak, sosiedade sivíl, no parseiru dezenvolvimentu sira hodi reflete kona-ba oinsá ita bele hametin ita-nia esforsu koletivu sira hodi proteje labarik sira tantu offline no online”, nia dehan.
Nia akresenta konsultasaun ne’e hanesan pasu xave ida iha TL nia kontribuisaun ba revizaun termu finál ba Planu Asaun Rejionál sira ASEAN nian kona-ba Eliminasaun Violénsia Hasoru Labarik (RPA EVAC, sigla inglés) no kona-ba Protesaun ba Labarik sira hosi Esplorasaun no Abuzu Online (RPA COEA, sigla inglés).
“Ida-ne’e mosu mós iha momentu istóriku, bainhira Timor-Leste prepara atu sai membru ASEAN nian iha fulan-Outubru mai ne’e, marka ida-ne’ebé sei hametin liután kolaborasaun rejionál kona-ba protesaun labarik nian”, nia katak.
“UNICEF sente orgullu hodi apoia prosesu ida-ne’e, teknikamente no finanseiramente. Iha parseria ho Governu no parseiru sira seluk, ami-nia serbisu iha Timor-Leste foka liu ba hametin sistema nasionál protesaun labarik nian. Ami mós serbisu besik ho parseiru sira atu rezolve risku sira ne’ebé mosu, inklui sira ne’ebé iha espasu dijitál, no atu asegura katak direitu labarik sira nian hetan protesaun iha ambiente hotu-hotu”, nia dehan.
Tuir nia bainhira Timor-Leste ofisializa membru plenu ba ASEAN ne’ebé sei mai, konsultasaun ida-ne’e fornese liña baze importante kona-ba situasaun no progresu kona-ba hakotu violénsia hasoru labarik no proteje labarik online. Ida-ne’e bele uza atu informa, tantu planeamentu nasionál no rejionál atu hakotu violénsia hasoru labarik sira, inklui online.
Prezidente Institutu Nasionál Defeza Direitu ba Labarik (INDDICA, sigla portugés), Dinorah Granadeiro, hatete diskusaun ne’e bele hamosu pontu importante sira ne’ebé sai mós hanesan matadalan ida hodi bele dezenvolve Planu Asaun Rejionál, kona-ba protesaun labarik sira husi forma hotu-hotu.
“Espera katak iha diskusaun ne’e bele hamosu pontu importante sira ne’ebé sai mós hanesan matadalan hodi hapara violénsia hasoru labarik sira iha Timor-Leste”, dehan nia.
Notísia relevante: INDDICA halo avaliasaun hodi prodús módulu kona-ba proteje labarik husi violasaun
Jornalista : Osória Marques
Editora : Rita Almeida




