FRANSA, 12 Juñu 2025 (TATOLI) – Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay, hala’o enkontru ho Prezidente Fundasaun Oseanu Azúl husi Portugál, Tiago Pitta e Cunha, iha marjen Konferénsia Internasionál Oseanu ba datoluk, iha Nice, Fransa.
Reuniaun ne’e foka ba dezenvolvimentu ekonomia azúl no kooperasaun iha área biodiversidade mariña.
Kalbuadi Lay hateten Timor-Leste hakarak dezenvolve programa avaliasaun biodiversidade hodi estabelese mekanizmu monitorizasaun ho sede iha Dili, ho kooperasaun ho universidade sira no instituisaun internasionál hanesan Fundasaun Oseanu Azúl.
“Projetu ida-ne’e ba tempu naruk ne’ebé permite mós monitorizasaun ba ita-nia biodiversidade ba tempu naruk”, governante ne’e dehan.
Vise-primeiru-ministru elojia papél no lideransa Fundasaun iha promosaun governansa oseanu iha nivel globál no fó kontribuisaun Portugál nian, liuliu iha espansaun área protejida mariña.
Nia konsidera pasu ne’e fundamentál ba alkansa meta globál no inspira nasaun sira seluk inklui Timor-Leste.
Governante ne’e lembra katak iha vizita Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão, bá Faiál-Asores (Portugál) iha Jullu 2023, nia impresiona ho papél lideransa rejiaun ne’e nian iha konservasaun oseanu no ekonomia azúl.
Nia mós lembra katak, iha 1 to’o 8 Juñu, Timor-Leste mós komemora Loron Mundiál Oseanu, ho programa edukativu no sensibilizasaun kona-ba kestaun ambientál, ekonomia sirkulár, arte no kultura, ho partisipasaun komunidade, joven no idozu sira.
Kalbuadi Lay énfaze ba kompromisu Timor-Leste ho ekonomia azúl, liuliu hanesan nasaun ne’ebé iha prosesu konstrusaun Estadu. Nia dehan pasu ida-ne’e fundamentál hodi lansa baze legál no polítika dezenvolvimentu ekonomia ida sustentavel ho baze ba oseanu.
Atu apoia objetivu ida-ne’e, Timor-Leste iha prosesu finalizasaun polítika no planu asaun ba ekonomia azúl. Konsulta públika sei hala’o atu garante partisipasaun, koñesimentu no prátika komunidade lokál.
Tuir nia, dezenvolvimentu ekonomia azúl ezije atu haree lakuna iha nivel polítiku, lejizlativu, sientífiku, ekonómiku no subliña importánsia pasu ki’ik prioridade klara, hanesan dezenvolvimentu kuadru legál, jestaun espasu marítimu, protesaun área mariña, no regulamentu setór peska.
Timor-Leste mós hakarak integra turizmu mariñu sustentavel, no regula observasaun cetáceos, konforme norma internasionál.
Aleinde ne’e, Timor-Leste konsidera Zona Biodiversidade Ataúru no Parke Nasionál Nino Konis Santana hanesan fóku ba programa avaliasaun biodiversidade ho kooperasaun internasionál.
Kalbuadi mós salienta importánsia literásia oseanu no konta ba kooperasaun ho Ministériu Edukasaun, atu integra kestaun oseanu iha programa eskola.
Nia dehan Fundasaun Oseanu Azúl ho esperiénsia iha área ne’e, sei fó kontribuisaun importante ba programa literásia oseanu, inklui kolaborasaun iha kuadru Komunidade País Ko’alia Lian Portugés (CPLP). Timor-Leste hatudu prontidaun atu dezvolve kolaborasaun konkreta ho membru CPLP ba konservasaun tasi no edukasaun oseánika.
Vise-primeiru-ministru konvida ekipa fundasaun hodi bele hala’o vizita bá Timor-Leste no espera reuniaun ne’e nu’udar inísiu kolaborasaun duradoura.
Ministru Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta, Marcos da Cruz, ne’ebé akompaña vise-primeiru-ministru iha enkontru ne’e rona saida mak atu halo liuliu oinsá mak bele halo jestaun ne’ebé di’ak ba iha tasi.
“Ohin esplika ita-nia rikusoin tasi-laran ne’ebé ita iha, hanesan iha Ataúru. Ita mós tau importánsia ba ekonomia azúl, ita deklara ona katak Ataúru no mós Jako sai hanesan fatin ne’ebé riku ho biodiversidade, ne’ebé sira hateten oinsá mak atu halo formasaun ba rekursu umanu”, dehan.
Timor-Leste mós deklara ona atu harii sentru edukasaun ba biodiversidade iha Ataúru, ho ida-ne’e hafoin sorumutu ne’e ho apoiu vise-primeiru-ministru nian mak ministériu sei halo kontaktu oinsá mak apreende husi Fundasaun ne’e.
Durante sorumutu ne’e, Prezidente Fundasaun Oseanu Azúl husi Portugál, Tiago Pitta e Cunha, hato’o katak prontu apoia Timor-Leste iha dezenvolvimentu ekonomia azúl ne’ebé kompleksu no konsidera nasaun ne’e riku tebes biodiversidade tasi iha Ataúro ho espésie korál oioin.
Sorumutu ne’e akompaña husi Embaxadór Timor-Leste ba Uniaun Europeia, Jorge Camões no delegasaun sira seluk.
Notísia relevante: Governu hakarak koopera ho IPMA ba dezenvolvimentu investigasaun sientífika iha ekonomia azúl
Jornalista: Nelson de Sousa
Editora: Maria Auxiliadora





