iklan

HEADLINE, POLÍTIKA

Opozisaun husu Governu antesipa impaktu husi funu iha médiu oriente

Opozisaun husu Governu antesipa impaktu husi funu iha médiu oriente

Deputada FRETILIN, Maria Angélica Rangel. Imajen/António Daciparu

DILI, 24 Juñu 2025 (TATOLI) – Deputada FRETILIN, Maria Angélica Rangel, husu ba Governu atu antesipa medida no polítika hodi responde ba impaktu globál, liuliu ba folin sasán ne’ebé sa’e iha merkadu ne’ebé kauza husi funu iha médiu oriente entre Izraél no Iraun.

“Polítika saida mak Governu halo kona-ba seguransa enerjétika relasiona ho situasaun iha médiu oriente agora, hanesan iha Iraun deside iha restritu [taka] Selat Hormus ne’ebé sei afeta presu mina mundu?”, nia hato’o iha reuniaun plenária Parlamentu Nasionál, ohin.

Deputada ne’e solisita ba Governu ka Ministériu Finansa (MF) prepara ona senáriu saida mak bainhira mina la tama iha nasaun.

“Akompaña iha Indonézia nian hafoin funu jeopolítika iha Iraun, MF no Governu tun kedas halo konferénsia imprensa dehan projesaun ida mina la mai ne’e oinsá? Kestaun polítika tanba iha ita-nia dalan Governu Iran taka, orsida ita bele haree nia implikasaun mina bele tun ou sa’e”, nia akresenta.

Tanba ne’e, Governu Timor-Leste presiza iha polítika kona-ba projesaun oinsá atu antesipa bainhira iha impaktu ruma.

Deputada Partidu Libertasaun Populár, Maria Angelina Sarmento, dehan hare ba situasaun globál agora presu mina iha mundu sa’e no tuir dadus resente mina pur baríl bele to’o ona $120.

“Ne’e nia impaktu mai Timor-Leste oinsá? Se folin mina sa’e impaktu seluk mós iha inflasaun. Hanesan ita hatene, ita investe osan iha Estadu Unidu Amérika ne’e di’ak, maibé sira-nia ekonomia mós depende ba estabilidade globál ka ekonomia ne’e interdepedente”, salienta.

Nune’e, sujere ba Ministériu Finansa atu fó pontu situasaun kona-ba saida mak nasaun bele halo. “Tanba ita-nia investimentu ida iha títulu no asaun no ita-nia osan rai iha Estadu Unidu Amérika rezerva nian hela de’it billaun $18,45. Agora folin [mina sa’e] nia impaktu saida? Ita-nia depedénsia ba importasaun sira klaru sei impaktu ba inflasaun”.

Vise-Ministra Finansa, Felícia Claudinanda Cruz, responde ba preokupasaun kona-ba implikasaun globál funu ba ekonomia nasaun no Fundu Mina-rai katak ekonomia país dudu husi konsumu uma-kain no despeza Governu nian.

“Klaru sasán konsumu hirak ne’e ita importa, tanba ne’e mudansa iha situasaun globál sei iha implikasaun mai ita hanesan mós ho nasaun sira seluk ne’ebé enfrenta bainhira halo importasaun. Normalmente, se folin mina-rai sa’e, osan dolár hasoru ita-nia parseiru komérsiu implika ba sasán importasaun sai karun. Maibé ita uza osan dólar amerikanu, ida-ne’e sei netraliza prosesu ne’e ou presu ba sasán”, nia esplika.

Governante ne’e dehan to’o agora Fundu Mina-rai nia retornu pozitivu no iha trismestre dahuluk tinan ne’e la rejistu monu ka lakon ruma, maibé hanesan investe ba tempu naruk labele haree ba mudansa jeopolítika.

Nune’e mós Vise-Ministru ba Asuntu Parlamentár, Adérito Hugo da Costa, reforsa katak Governu akompaña hela, tanba situasaun sei lori mós impaktu globál no Timor-Leste rasik.

“Ekonomista sira komesa halo ona projesaun katak sei fó impaktu ba presu hahán, importasaun folin sa’e, liuliu Iraun planeia atu taka tiha trosu bolu Selat Hormuz. Entaun, sei fó impaktu ba presu hahán mundiál, liuliu mina tanba funu entre país rua ne’e”, nia hateten.

Notísia relevante: FRETILIN bolu atensaun ba problema umanidade ne’ebé akontese iha Médiu Oriente

Jornalista: Nelson de Sousa

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!