DILI, 01 Jullu 2025 (TATOLI) – Embaixadór Dionísio da Costa Babo Soares, hanesan Reprezentante Permanente Timor-Leste iha Nasaun Unida (ONU) reafirma Timor-Leste nia kompromisu ba valór sentrál toleránsia, pás no seguransa nu’udar parte integrante husi viajen nasaun nian ba rekonsiliasaun no dezenvolvimentu sustentavel.
Embaixadór Dionisio hato’o lia hirak ne’e iha Eventu Nivel Altu nian kona-ba “Promove Ajenda Toleránsia, Pás no Seguransa (TPS) nian” ne’ebé koorganizadu husi Emiradu Árabe Unidu no Reinu Unidu iha Sede ONU, Nova Iorke, iha loron 30 Juñu 2025.
“Ida-ne’e la’ós hanesan ideia de’it, maibé batimentu fuan husi viajen estraordinária Timor-Leste nian ba reziliénsia, rekuperasaun no progresu, tanba Timor-Leste hetan okupasaun no konflitu prolongadu iha pasadu. Oras ne’e mosu nu’udar símbolu globál esperansa nian, nasaun ida ne’ebé hatudu katak pás loloos só buras bainhira toleránsia halo parte iha ema nia moris”, Dionísio Babo hateten.
Nia subliña hodi adota Rezolusaun 2686 (2023), Timor-Leste hamutuk ho movimentu internasionál atu promove pás ativu liuhusi unidade, inkluzividade no solidariedade umana.
“Pás la’ós de’it laiha konflitu, maibé mós prezensa justisa, dignidade, igualdade no sentidu pertensa ba ema hotu”, embaixadór ne’e salienta.
Iha biban ne’e nia destaka Timor-Leste nia transformasaun husi nasaun ida ne’ebé uluk fahe malu tanba ódiu no eskluzaun ba nasaun ida ne’ebé tane aas diversidade kulturál no relijioza nu’udar forsa nasionál.
Timor-Leste mós kontinua kuda edukasaun dame nian, harii armonia entre relijiaun sira, no hakbiit feto no foinsa’e sira iha sira-nia knaar nu’udar ajente dame nian, importante aprosimasaun ida ne’ebé sentradu iha povu ba seguransa.
Komprometidu atu garante katak laiha lian ida maka husik hela no laiha indivíduu ida maka marjinalizadu, enkuantu kombate dezigualdade, pobreza no dezinformasaun nu’udar parte ida husi esforsu sira hodi kria dame sustentavel.
“Liuhusi Planu Asaun Nasionál ba Feto, Pás no Seguransa no partisipasaun ativu juventude nian, inkluzaun la’ós retórika de’it ba ita, maibé realidade moris”, nia salienta.
Nia konklui hodi husu ba komunidade internasionál atu halo investimentu loloos iha edukasaun ba pás, governasaun inkluziva no polítika sira ne’ebé bazeia ba toleránsia.
“Timor-Leste prontu atu fahe lisaun folin-boot sira ne’ebé aprende durante prosesu rekonsiliasaun, no kontribui ba harii mundu ida ne’ebé pás no toleránsia sai nu’udar fundasaun ne’ebé la nakdoko ba nasaun hotu-hotu”, nia konklui.
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora




