iklan

EKONOMIA, HEADLINE

Timor-Leste sei partisipa iha Expo Mundiál Yeosu 2026 iha Koreia Súl

Timor-Leste sei partisipa iha Expo Mundiál Yeosu 2026 iha Koreia Súl

Asinatura memorandu entendimentu (MoU) entre Embaixadór Timor-Leste ba Koreia Súl, António de Sá Benevides, no Sekretáriu-Jerál Komité Organizadora Yeosu Expo 2026, Jong-ki Kim. Foto/Embaixada TL iha Koreia Súl

DILI, 15 Jullu 2025 (TATOLI)-Timor-Leste sei partisipa iha Expo Mundiál Yousu 2026 iha Koreia Súl ne’ebé sei realiza, entre loron 05 Setembru no 04 Novembru 2026, iha Sidade Yeosu.

Tuir dokumentu ne’ebé Tatoli asesu, partisipasaun ne’e konfirma liuhusi asinatura memorandu entendimentu (MoU) entre Embaixadór Timor-Leste ba Koreia Súl, António de Sá Benevides, no Sekretáriu-Jerál Komité Organizadora Yeosu Expo 2026, Jong-ki Kim, ne’ebé realiza iha 15 Jullu 2025, iha Seul.

Selebrasaun akordu ne’e partisipa mós husi Embaixadór ba Relasaun Internasionál Jeollanam-do Chul-Ju Park nomós delegasaun seluk husi Koreia Súl, hodi formaliza kooperasaun entre Embaixada Timor-Leste no Komité Organizadora Expo Mundial Ilha Yeosu 2026.

“Eventu globál ne’e sei fó plataforma ida atu selebra kultura iha illa sira, promove dezenvolvimentu sustentavel, no estimula kooperasaun internasionál”, nota ne’e haktuir.

Dokumentu ne’ebé asina husi parte rua ne’e reprezenta kompromisu komún atu fortifika kolaborasaun no kontinua komunikasaun aberta, preparasaun ba partisipasaun Timor-Leste iha expo referidu.

Iha diskursu, Embaixadór António Benevides hato’o nia apresiasaun ba konvite ne’ebé fó ba Timor-Leste no subliña importánsia husi oportunidade ne’e nu’udar pasu ida atu loke dalan ba kooperasaun ho parseiru internasionál sira.

Nia fiar katak Timor-Leste nia prezensa sei lori benefísiu ba tempu naruk hodi promove kultura nasaun nian no dezenvolve ekonomia sustentavel.

Yeosu Island Expo World 2026 maka expo internasionál dahuluk iha mundu ne’ebé dedika espesífikamente ba illa sira ho tema “Connecting Islands, Oceans and the Future”. Eventu ne’e hakarak destaka dezafiu globál sira hanesan mudansa klimátika, diminuisaun populasaun nian, no krize ambientál tasi nian. Eventu ne’e mós selebra kultura illa sira-nian no hametin kooperasaun transfronteirisu sira.

Espozisaun ne’e sei hatudu inovasaun teknolójika oioin, inklui realidade aumentada (AR, sigla inglés), mídia imerzivu, no Mobilidade Aérea Urbana (UAM, sigla inglés), ne’ebé permite vizitante sira atu haree illa sira husi anin.

Eventu ne’e mós sei hatudu festivál ai-han illa mundiál nian, atuasaun muzikál sira bazeia ba mitu lokál sira, no Projetu Ponte Sanulu-resin-ida ne’ebé liga illa 11 ne’ebé hale’u Yeosu.

Espozisaun ne’e sei sai hanesan marku signifikativu ida hodi hametin Yeosu nia papél nu’udar sentru marítimu no “Kapitál Illa sira” mundiál nian, no mós hametin solidariedade entre nasaun sira hodi rezolve dezafiu globál sira husi perspetiva illa nian.

Jornalista: Arminda Fonseca 

Editora: Maria Auxiliadora 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!