iklan

NASIONÁL, DILI, HEADLINE, SAÚDE

Diretora Ezekutiva INFPM ezonera diretora armazein liuhusi WhatsApp

Diretora Ezekutiva INFPM ezonera diretora armazein liuhusi WhatsApp

Armajen ai-moruk INFPM. Imajen Tatoli/António Gonçalves.

DILI, 17 Jullu 2025 (TATOLI)—Diretora Ezekutiva Institutu Nasionál Farmásia Produtu no Medikamentu (INFPM), Paulina Mendonça, ezonera diretora ermazein iha Intitutu Nasionál Farmásia Produtu no Medikamentu laiha karta ofosiál ka lahó konesementu ruma, maibé ezonera ho maneira manda mensajen liuhusi rede sosiál hanesan WhatsApp.

Notísia Relevante: INFPM husu apoiu vasina raiva ba OMS

“Ha’u hetan husi kolega sira mak manda mai ha’u liuhusi WhatsApp maibé informasaun direita husi Diretora Ezekutiva INFPM laiha. Ha’u hakfodak, bainhira horisehik lorokraik ha’u hetan fali kolega balun dehan katak ha’u-nia naran iha, entaun ha’u hakfodak tanba ita bainhira atu troka maibé atu halo mudansa ne’e tenke iha informasaun antes,” Antigu Diretora Armajenamentu INFPM, Cesaltina Belo Gomes, hateten ba jornalista sira iha INFPM Kampung Alor, ohin.

Nia haktir, nia arsik hakfodak bainhira hetan mensajen ida dehan atu troka, la kle’ur dehan ohin kedas atu halo Hand Over maibé atu halo Hand Over tenke iha komunikasaun, atu nuee’e bele hatene maibé ida-ne’e nein iha informasaun sira-ne’e.

“Tanba ha’u la espera atu halo Hand Over, laiha ema ida komunika ho ha’u. Loloos ne’e tenke bolu ha’u fó hatene, ha’u mós prepara atu bele halo hand over maibé ida-ne’e laiha informasaun ida. Tanba, ami iha ne’e troka beibeik, balun fulan ida, balun fulan rua, kargu ne’e la permanente, sempre troka bebeik. Só ha’u kle’ur ona to’o fulan sia (9) ne’e, maibé primeiru ne’e fulan ida troka, fulan ida troka,” nia dehan.

Nia esplika, bainhira atu troka ema ida tenke iha razaun ema-ne’e halo sala saida, primeiru fó xamada lai, depois fó karta xamada ho eskrita, karik nia kontra mak foin uza fali maneira seluk.

“Ita eskrita karik nia kontra nafatin mak ita foin propoin  ba hala’o mundansa, la’ós ema sein iha sala pois lansung troka,  troka hanesan loos troka kadeira ho banku komforme nia hakarak. Entaun, iha rekrutamentu mós nia bolu familia de’i. Ami rekrutamentu ne’e iha osan ne’ebé tau iha 2025, hamutuk ema 34 ba iha armajen sentrál no mós armajen tolu (3) hanesan armajen Baucau, Maliana no Ainaru. Armajen tolu hatama ba ema 34 maibé inísiu ha’u dehan Diretora Ezekutiva tenke loke konkursu maibé laiha, la loke konkursu mai hatama nia ema de’it to’o agora nia hatama nafatin nia ema entaun ha’u la simu,” nia informa.

Nia haktuir, hakarak tuir legál hanesan entaun simu maibé bainhira la tuir ne’e labele tanba nia hatene katak ne’e mesak familia de’it.

“Ha’u dehan hanesan hakarak tuir dalan legál, tuir dala loos ha’u simu maibé bainhira la tuir regra.  Kuandu ha’u la simu, tanba ha’u hateten katak ne’e mesak nia família de’it, iha ne’e nia bin nian alin, nia subriña iha hotu ne’e, ne’e ha’u ko’alia realidade,” nia esplika.

Nia hatutan, até agora bolu ona amiga, amigu bolu nafatin mai, iha institutu Nasionál Farmásia Produtu no Médiku maibé agradese buat ne’ebé mak loos.

“Ita hatene katak loos, buat ne’ebé mak loos, buat ne’ebé mak la loos, ita dehan la loos. Entaun, ha’u sempre interven buat sira-ne’e, maibé ha’u lahatene razaun husi saida ha’u lahatene. Maibé iha infomasaun katak ezonera ne’e dehan hasai ai-moruk balun iha ne’e maibé kona ba ai-moruk ha’u hasai ba li’ur iha ne’e CCTV kompletu, ha’u mai ho misaun, ha’u mai asegura Governu,” nia hatutan.

Nia haktuir, husi Munisípiu Manatutu, ami ho objetivu atu asegura servisu no se dehan deskonfia hasai ai-moruk entaun CCTV iha, maibé ida-ne’e distribuisaun nia responsabilidade.

“Ha’u mai husi Manatutu, mai atu ho objetivu atu asegura la’ós atu hasai ai-moruk CCTV iha. Iha ai-moruk amoxcilin tablet maibé la’ós dehan katak hasai lae. Distribuisaun mak sala, tanba ha’u simu no rai armajen simu no rai. Husi inspesaun mai kompletu fisiku mós kompletu, sistema ami nia mós kompletu. Entaun, distribuisaun ida-ne’e distribuisaun tenke responsabilidade nia distribui ne’e ba ne’ebé, ba munisípiu ne’ebé, ne’e la’ós ha’u-nia responsabilidade. Maibé, tanba iha armajen iha ita hotu-hotu nia responsabilidade inklui ho Diretora Ezekutiva,” nia esplika.

Nia husu Diretora Ezekutiva INFPM atu hola ai-moruk ne’e labele uza emerjénsia tanba emerjénsia ne’e hanesan haknauk de’it latoo ba fasilidade saúde sira.

“Emerjénsia ne’e ita haknauk ne’ebé buat ne’e ho kuantidade ki’ik ohin de’it uza iha ospitál hotu ona, oinsá mak ita atu atende Timor laran tomak,” nia dehan.

Iha fatin hanesan, Diretora Ezekutiva INFPM, Paulina Mendonça, hateten kona-ba ezonerasaun ida-ne’e la’ós kompeténsia husi Diretora Ezekutiva nian maibé ne’e husi leten.

“Kona-ba ezonerasaun ida-ne’e la’o ne’e ha’u-nia kompeténsia, maibé ida-ne’e husi leten, husi nivél altu ne’ebé ami iha ne’e servisu tuir de’it orientasaun husi nivél altu dehan troka, troka tanba kargu ne’e khan ita atu lori permanente, to’o tempu ne’ebá mak dehan troka entrega,” Paulina dehan.

Jornalista : Felicidade Ximenes

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!