iklan

EKONOMIA, HEADLINE

Timor-Leste no Austrália selebra aniversáriu tinan 25 kolaborasaun agríkola

Timor-Leste no Austrália selebra aniversáriu tinan 25 kolaborasaun agríkola

Atividade selebrasaun tinan 25 kolaborasaun agríkola entre Timor-Leste no Austrália, iha Elizabelth Roo City 8, Manleuana, Tersa (19/08/2025). Imajen/Embaixada Australia

DILI, 19 Agostu 2025 (TATOLI)Governu Timor-Leste no Austrália liuhusi nia Ajénsia Australian Centre for International Agricultural Research (ACIAR) selebra tinan 25 kolaborasaun agríkola.

Vise Primeiru-Ministru (PM) no Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonómiku, Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay, konsidera ACIAR sai senteu harii sistema agríkola ne’ebé modernu, produtivu, no sustentável iha Timor-Leste.

“Iha Timor-Leste, agrikultura la’ós serbisu de’it, ida-ne’e mak ita-nia povu nia raan-moria no ita-nia ekonomia nia ruin-kotuk. Ida-ne’e fó serbisu ba maioria ita-nia sidadaun sira, apoia família no komunidade, no sai hanesan xave ba kresimentu no seguransa ai-han. Governu haree agrikultura hanesan peioridade ida. Ida-ne’e hanesan sentrál atu hamenus kiak, hadi’a nutrisaun, ajuda ema atu adapra ba mudansa klimátika, no garante kresimentu inkluzivu. Maibé ita labele halo ida-ne’e mesak. koñesimentu, peskiza no serbisu iha ekipa ne’ebé ACIAE fornese importante tebes hodi ajuda ami atinje objetivu sira-ne’e,” Vise PM hato’o  liuhusi nia diakursu iha peograma ACIAR ne’ebé hala’o iha Elizabeth Room, City 8, Manleuanan, Tersa ne’e.

Governante ne’e dehan, atividade ne’e destaka dalan oinoin ne’ebé ACIAR ajuda ona Timor-Leste iha tinan 25 nia laran. Hamutuk ho instituisaun lokál, universidade, traballadór estensaun, no agrikultór sira, ne’ebé ACIAR ajuda ona hadi’a saúde rai, diversidade ai-horis, kuidadu pekuária, kadeia valór, jestaun pós-kolleta, no agrikultura ne’ebé foka ba nutrisaun.

Rezultadu sira klaru ne’ebé bele nota mak agrikultór sira uza prátika sira ne’ebé di’ak liu, peskizadór lokál sira hetan abilidade sira, no instituisaun sira sai forte no iha kapasidade liután. Ida-ne’e hatudu katak siénsia, parseria, no propriedade lokál bele nakfilak dezafiu sira ba oportunidade sira.

Notísia relevante : MAPPF-FAO apoiu ekipamentu agríkola ba Sentru Ratahu Vikeke

Vise PM subliña, ACIAR nia serbisu sai sentru atu harii sistema agríkola ne’ebé moderni, produtivu no sustentável iha Timor-Leste, tanba ne’e Governu Timor-Leste hein atu kontinua parseria hodi garante katak kada projetu bele fó benefísiu ba agrikultór sira no komunidade rurál.

Governante ne’e agradese ba ema hotu ne’ebé ajuda organiza eventu ida-ne’e, ekipa tékniku sira, peskizadór sira, instituisaun sira, no ekipa nasaun ACIAR.

“Ita-boot nia serbisu maka’as hetan apresiasaun. Ho ida-ne’e, hau-nia onra boot atu ofisialmente loke vitrina programa ACIAR nian. Ha’u hein katak ema hotu iha eventu ida-ne’ebé mak fó fuan no inspiradór. Mai ita apreende husi ida-idak, selebra ita-nia peogresu, no kontinua serbisu hamutuk ba Timor-Leste ne’evé forte liu no seguru ba ai-han,” nia katak.

ACIAR nia serbisu mak hasa’e produtividade serbisu to’os nian ba produsaun sustentável, produtu nutrisaun, no seluk tan.

Iha sorin seluk, Diretora Ezekutivu ACIAR Profesora Wendy Umberger, hato’o agradesimentu kle’an ba agrikultór, traballadór sira iha kampu, peskizadór sira, ofisiál Governu nian no parseiru dezenvolvimentu rurál ba Timor-Leste serbisu hamutuk durante ne’e no fiar katak kolaborasaun ne’e sei buras ba nafatin.

Tuir nia, liuhusi esforsu kolaborativu, projetu peskiza sira ne’ebé hetan apoiu husi ACIAR introdús ona ai-horis variedade 19 ne’ebé hadi’a ona agrikultura sustentável avansadu no intensifikadu, halo mapa ba fertilidade rai-nian ba utilizasaun rai ne’ebé buras liu, hametin sistema depoizde kolleta no hasa’e kadeia valór nomós hametin sistema hakiak karau ho eskala ki’ik.

Aleinde ne’e, iha tempu hanesan harii mós abilidade husi peskizadór timoroan sira ne’ebé buras daudaun ona. Inisiativa sira-ne’e mós apoia reziliénsia klimátika liuhusi agrikultura sustentável no estratéjia adaptasaun sira.

“ACIAR nia kompromisu mak atu haburas jerasaun peskizadór, akadémiku no líder agríkola timoroan sira ba tempu tuir mai, tanba ACIAR nafatin iha kompromisu atu hametin ami-nia kolaborasaun ho Timor-Leste liuhusi investe iha peskiza ne’ebé sei fó kbi’it ba komunidade lokál sira, apoia polítika no lori siénsia globál hodi hatan ba prioridade nasionál rai-laran nian,” nia katak.

Embaixadora Austrália mai Timor-Leste, Caitlin Wilson, hateten, Austrália orgullu atu hamriik hamutuk ho Timor-Leste hanesan parseiru dezenvolvimentu ho tempu naruk liu, hodi fó apoiu ba jornada nasaun ne’e nian ba kreximentu inkluzivu no sustentável.

“Liuhusi investimentu sira iha peskiza no inovasaun agríkola nian, Governu Austrália no Timor-Leste servisu hamutuk hodi hametin seguransa ai-han, kria espesialista lokál sira no buka ba oportunidade sira ne’ebé sei fó benefísiu ba komunidade sira iha rai-laran,” Embaixadora Caitlin akresenta.

Reprezenta Governu Austrália ne’e espresa nia konfiansa iha parseria ne’e, katak sei kontinua la’o ba oin.

Iha eventu ne’e realiza mós espozisaun programa ACIAR Timor-Leste, ida ne’e fornese oportunidade ida ba ACIAR nia parseiru servisu sira atu destaka istória oinoin husi sira-nia peskiza sira ne’ebé transforma moris, hasa’e produtividade, promove sustentabilidade no hadi’a meius subsisténsia rurál sira.

Eventu ne’e hetan partisipa husi Vise-Primeitu-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay, Ministru Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta, Marcos da Cruz, reprezentante parseiru dezenvolvimentu, reprezentante Governu no sosiedade sivíl, inklui konvidadu sira seluk.

Jornalista     : Arminda Fonseca 

Editora          : Julia Chatarina 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!