DILI, 28 Agostu 2025 (TATOLI) – Expo Internasionál Komérsiu Dili (DITE, sigla inglés) 2025 loke ofisialmente ohin, iha Sentru Konvensaun Dili (CCD). Eventu ida-ne’e marka signifikativu hodi promove produtu lokál ho inovasaun Timor-Leste nian iha palku internasionál.
Expo ne’e realiza tanba serbisu hamutuk entre Ministériu Komérsiu no Indústria (MKI) no Kámara Komérsiu no Indústria Timor-Leste (CCI-TL), ne’ebé sei realiza hahú husi 28 Agostu to’o 01 Setembru 2025.
Iha abertura, Ministru Komérsiu no Indústria, Filipus Nino Pereira, subliña katak DITE 2025 ho objetivu atu liga produtór lokál sira ho mundu, atrai investimentu internasionál ba potensiál Timór nian, liuliu atu liga patrimóniu kulturál país nian ne’ebé kombina ho inovasaun iha futuru.

“Ami loke ami-nia odamatan ba mundu la’ós de’it atu hatudu sé maka ami, maibé mós atu lolo liman no hateten ba ita-boot sira katak sai ami-nia parseiru iha ami-nia viajen hodi promove no konsolida setór privadu”, ministru hateten iha CCD, ohin.
Expo ne’e partisipa husi emprezáriu lokál hamutuk 157 no internasionál 93, bainaka hamutuk 229, husi nasaun belun Austrália, Brunei Darussalam, Kamboja, Xina (inklui Makau), Fiji, Índia, Indonézia, Malázia, no Singapura.
Iha espozisaun ne’e Timor-Leste aprezenta produtu lokál orgániku, nune’e governante ne’e husu vizitante sira koko kafé Timór nian ne’ebé koñesidu iha mundu, tais, bani-been ne’ebé moos, produtu kosmétiku naturál, artezanatu modernu, no hahán tradisionál Timór nian.
“Núkleu husi expo ida-ne’e hetan alimentasaun husi enerjia husi ami-nia empreza mikro, ki’ik no médiu sira. Ita-boot sira maka fitun loloos husi expo ida-ne’e”, dehan.
Prezidente Kámara Komérsiu Indústria Timor-Leste (CCI-TL, sigla portugés), Jorge Serrano, hato’o nia apresiasaun ba kolaborasaun entre Governu ho setór privadu hodi organiza DITE.

Nia hatete katak espozisaun ne’e hanesan plataforma estratéjiku ida hodi promove produtu nasionál sira, harii parseria sira, no loke oportunidade sira investimentu nian ne’ebé sustentavel.
“Ami agradese ba emprezáriu lokál sira-nia reziliénsia no kriatividade. Ba ami-nia parseiru internasionál sira, imi-nia partisipasaun hatudu interese globál iha Timor-Leste no kredibilidade ne’ebé ami-nia nasaun alkansa ona”, Jorge hateten.
Iha espozisaun ne’e mós fornese ajenda akompañamentu ho forma memorandu entendimentu, misaun negósiu, workshop, formasaun, no enkontru negósiu ba negósiu atu garante kooperasaun konkreta entre emprezáriu lokál no internasionál sira.
“DITE 2025 hakarak la’ós de’it atu hatudu produtu sira maibé mós atu sai hanesan plataforma aprendizajen ida no atu hametin padraun sira kona-ba kualidade, sustentabilidade, no responsabilidade sosiál korporativu. Emprezáriu nasionál sira hein atu harii parseria estratéjiku sira, habelar merkadu globál sira, no enkoraja diversifikasaun karteira produtu nian, enkuantu emprezáriu internasionál sira hetan konvite atu fahe prátika di’ak liu, teknolojia, no rede distribuisaun sira”, hateten.

Ho abertura DITE 2025, Timor-Leste afirma ninia kompromisu atu sai nu’udar sentru ba diálogu, kooperasaun, no oportunidade negósiu nian iha rejionál no internasionál.
Abertura DITE 2025 ne’e hetan partisipasaun husi figura nasionál no internasionál balun, inklui Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão, Vise-Primeiru-Ministru, Francisco Kalbuady Lay, membru Parlamentu Nasionál, no reprezentante nasaun belun sira hanesan Faisol Rizaol, Vise-Ministru Indústria Indonézia no Riku Pith, Ministru Komérsiu Kamboja nian.
Notísia relevante: Realizasaun Dili International Trade Expo aban reúne empreza lokál no estranjeiru
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora




