iklan

EKONOMIA, HEADLINE

Akadémiku konsidera presiza dezenvolve ekonómiku inkluzivu hodi hasa’e igualdade ba oportunidade

Akadémiku konsidera presiza dezenvolve ekonómiku inkluzivu hodi hasa’e igualdade ba oportunidade

Idozu sira. Imajen/Tatoli

DILI, 30 Agostu 2025 (TATOLI)Akadémiku inklui ajente sira husi banku ne’ebé opera iha Timor-Leste, Sábadu ne’e, aprezenta vizaun iha semináriu ho tema Make it and Brand it no sub-tema Innovation, Finance and Business, iha ámbitu edisaun daruak Dili Internasionál Trade Expo (DITE) 2025.

Entidade sira ne’ebé partisipa iha semináriu ne’e mak hanesan Banku Nasionál Komérsiu Timor-Leste (BNCTL), Bank Rakyat Indonesia (BRI), Banku Nasionál Ultramarinu (BNU) inklui Reprezentante husi Universidade da Páz (UNPAZ), ne’ebé ko’alia kona-ba pensamentu ekonómiku inkluzivu no reforma finanseira.

Objetivu husi semináriu ne’e atu fahe ideia kona-ba finansiál iha Timor-Leste no oinsá banku nia apoiu ba dezenvolvimentu nasaun liuhusi kréditu no apoiu subsídiu sira.

Reprezentante Reitór Universidade da Páz (UNPAZ), Júlio Cab, ne’ebé lori tópiku pensamentu ekonómiku inkluzivu no reforma finanseira, hateten, ekonómiku inkluzivu hanesan konseitu ida atu foka ba benifísiu komunikadade nian.

“Kuandu ita dezenvove ekonómiku inkluzivu ne’e hanesan aprosimasaun, ida-ne’e ita ko’alia kona-ba ema hotu nia moris di’ak iha nasaun ida hodi hasa’e igualidade ba oportunidade,” Akadémiku ne’e hato’o iha Sentru Konvensaun Dili (CCD, sigla portugés).

Notísia relevante : MSSI apoia miliaun $7-resin ba benefisiáriu Bolsa da Mãe kondisionál

Nia haktuir, iha fórum ekonómiku mundiál, fó definisaun ida katak ekonómiku inkluzivu hanesan estratejia ida atu hadi’a dezenpeñu ekonómiku liuhusi habelar oportunidade ekonomia ba sosiadade.

“Husi hanoin sira ne’e ita bele konklui katak kresimentu ekonómiku ne’e inklusivu ida hodi fasilita komunidade hotu bele hetan oportunidade atu labele hetan diskriminasaun entre ida ho ida,” nia akresenta.

Reprezentante husi BNU, Huginio da Costa Belo, hateten, BNU hanesan banku ida ne’ebé eziste kleur ona no apoiu ona Timor-leste ninia dezenvolvimentu.

Nia esplika, atu sai kliente BNU tenke iha konta bankária, ne’ebé banku ne’e iha konta bankária rua hanesan, konta orden no konta poupansa. Iha konta orden ne’e ba konta empreza sira no konta poupansa ba futuru nian.

“Aleinde ne’e ita mós iha konta joven ba ema ho idade 17 too 28, sira loke sei la selu despeza ba banku,” nia akresenta.

Nia konta tuir, daudaun ne’e BNU mós iha programa foun ne’ebé instaladu iha supermerkadu atu faslita klinte sira bainhira ba sosa la lori osan karik bele uza kartaun ATM hodi selu.

“Ita serbisu maka’as hodi aliña ho programa banku sentrál nian, ne’ebé ko’alia kona-ba dijitalizasaun, nune’e ita sei serbisu maka’as para transforma meiu pagamentu iha cash tanba liuhusi 80% ita-nia transasaun sei iha cash, entaun esforsu hela atu kontinua introdús bens pagamentu eletróniku no dijitál atubele transforma ita-nia sistema pagamentu,” Reprezentante Banku fó sai.

Enkuantu, aprezentasaun husi parte BNCTL, fó sai kooperasaun Banku ho parte Governu liuhusi pagamentu sira ne’ebé pertense ba programa ezekutivu inklui kréditu ba kliemte sira.

Tuir dadus, BNCTL desde estabelese iha tinan 2011, iha ona kliente 500.000-resin, ne’ebé husi númeru ne’e iha kliente 300.000 mak daudaun asesu ona kréditu no montante hahú husi $1.000 to’o millaun $38, ho totál sirkulasaun osan millaun $500-resin.

Jornalista     : Arminda Fonseca

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!