iklan

BOBONARU, HEADLINE

Governu no parseiru lansa kampaña envolvimentu komunitáriu ba prevensaun moras raiva

Governu no parseiru lansa kampaña envolvimentu komunitáriu ba prevensaun moras raiva

Governu no parseiru lansa kampaña prevensaun moras raiva iha Bobonaru. Foto/Sergio da Cruz

BOBONARU, 08 Setembru 2025 (TATOLI) – Governu no Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) lansa kampaña Risk Communication and Community Engagement (RCCE) Rabies iha munisípiu Bobonaru.

Lansamentu ne’e hala’o iha Eskola Bázika Sentrál (EBC, sigla portugés) Victor Santa Maliana, hodi hasa’e konxiénsia komunidade nian no hamenus kazu asu tata ema no mate tanba moras raiva.

Liuhusi atividade ne’e, ekipa hala’o sensibilizasaun iha eskola 18 iha suku neen, ne’ebé konsidera área risku.

Vise-Ministru Saúde ba Asuntu Fortalesimentu Instituisionál, José dos Reis Magno, hateten atividade ne’e hodi promove komportamentu seguru, informa kona-ba prevensaun no estimula partisipasaun ativa husi família sira.

Governu no parseiru lansa kampaña prevensaun moras raiva iha Bobonaru. Foto/Sergio da Cruz

Governante ne’e dehan eventu referidu nu’udar parte ida reforsa resposta nasionál ba kombate moras raiva  iha Timor-Leste, hodi proteje populasaun no hapara  tranzmisaun moras ne’e.

Medida prevensaun sira mak vasina asu, busa no lekirauk no ba ema ne’ebé asu tata, dahuluk  tenke fase kedas kanek ho bee no uza ho sabaun durante minutu 15, hafoin lori bá instalasaun saúde hodi simu vasina to’o doze lima hodi proteje saúde umana  no moris seguru ba futuru.

“Ba ita hotu atu partisipa ativa iha kampaña ne’e, nu’udar pasu fundamentál, hamutuk ita erradika raiva”, nia apela.

Reprezentante OMS iha Timor-Leste, Arvind Mathur, apoiu  inisiativa Governu ne’e Tanba país  enfrenta hela ameasa husi surtu raiva no 40% husi vítima asu tata maka labarik sira ho idade menus husi tinan 10-resin, tanba seidauk iha koñesimentu kle’an.

Nune’e, kampaña ne’e importante tebes hodi hasa’e konxiénsia estudante no komunidade. “Ita tenke foti asaun lalais, moras raiva 100% fatál, maibé bele prevene 100% ho vasina, nomós koñesimentu ho konxiénsia husi ita”, nia afirma.

Reprezentante husi Ministériu Edukasaun, Fernando Soares, dehan presiza duni foti asaun ne’e sedu tanba labarik sira vulneravel.

Nia dehan, ministériu ho apoiu husi OMS foti ona pasu importante sira oinsá atu proteje labarik sira husi surtu raiva, nune’e imprime ona brosura hodi distribui ba eskola sira iha munisípiu hotu hodi aumenta koñesimentu ba prevensaun.

Iha sorin seluk, Diretora Nasionál Veterinária husi Ministériu Agrikultura, Peskuária, Peska no Floresta (MAPPF), Joanita Jong, observa númeru kazu raiva kontinua aumenta, tanba durante ne’e komunidade barak mak la koopera no laiha konxiénsia atu oferese animál simu vasina.

Bobonaru rejista kazu asu tata ema na’in-356

Diretór Serbisu Munisipál Saúde Bobonaru, Gil Bernardo Vicente, agradese ba Governu tanba hili ona munisípiu ne’e hodi lansa programa pilotu.

Nia dehan moras raiva daudaun ne’e sai ameasa séria ba saúde públika iha Timor-Leste no iha munisípiu  Bobonaru rejista kazu asu tata ema hamutuk na’in-356, husi ne’e óbitu na’in-tolu no konfirmadu asu pozitivu 22.

“Iha semana rua liubá, ami hamutuk ho ekipa nasionál halo ona vasinasaun masál iha suku Saburai, Holsa no Aidabaleten. Agora ita kontinua”, nia hateten.

Nune’e mós Sekretáriu Autoridade Munisípiu Bobonaru ba Asuntu Administrasaun no Finansa, Domingos da Costa, orienta autoridade postu administrativu no líder komunitáriu sira atu koopera ho ekipa saúde no tékniku veterináriu sira hodi partilla informasaun kona-ba medida preventiva no vasinasaun.

“Ita risku, tanba ita-nia fronteira. Moras ne’e dalaruma husi Indonézia mak lori mai, bele mós husi Timór mak bá, tanba dalaruma ita iha atividade kultura ruma iha Memu, Leohitu, Batugadé, sira mai tuir serimónia kulturál ne’e lori ho ninia asu. Se mai mak asu tata-malu moras ne’e da’et kedas”, nia dehan.

Tuir dadus husi Ministériu Saúde, dezde tinan 2024 rejista kazu asu tata ema hamutuk rihun 3-resin, husi ne’e iha óbitu 15. Ba kazu hirak ne’e relata husi munisípiu 9 eseptu Dili, Ainaru, Baukau, Ataúru no Lautein.

Jornalista: Sergio da Cruz

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!