iklan

HEADLINE, POLÍTIKA

Diskursu sivilidade no étika iha debate Parlamentár: prevene konfrontu verbál no fíziku iha Parlamentu

Diskursu sivilidade no étika iha debate Parlamentár: prevene konfrontu verbál no fíziku iha Parlamentu

Edifísiu Parlamentu Nasionál. Imajen TATOLI/Francisco Sony

Hosi: Felisberto de Carvalho

Bainhira Timor-Leste proklama ninia independénsia iha tinan 2002, nasaun ne’e la’ós de’it reafirma ninia soberania ba ninia territóriu no povu, maibé mós asume responsabilidade morál ida: harii kultura polítika ida ne’ebé bazeia ba respeitu, sivilidade, no integridade. Liutiha dékada rua, demokrasia Timor nian hetan ona progresu ne’ebé notavel—eleisaun livre, sosiedade sivíl ne’ebé ativu, no instituisaun sira ne’ebé funsiona. Maibé, dezafiu ida persiste: deteriorasaun ne’ebé maka aumenta ba beibeik iha étika no kortezia iha diskursu polítiku, liuliu iha Parlamentu Nasionál nia laran.

Iha sesaun parlamentár oioin, debate públiku marka ona ho linguajen agresivu, interupsaun sira ne’ebé la respeitu, no, iha kazu balu, hahalok fíziku sira ne’ebé hakat liu limite sira dekóru nian. Hahalok hanesan ne’e la’ós de’it viola rejimentu internu maibé mós hamonu dignidade Parlamentu nu’udar órgaun soberania ne’ebé konsagra iha Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste. Iha demokrasia joven ida, iha ne’ebé jestu hotu-hotu hosi reprezentante eleitu sira tau matan didi’ak, maneira ema ko’alia iha Parlamentu forma moralidade públika no influensia oinsá sosiedade komprende polítika.

Tuir Konstituisaun 2002, Parlamentu Nasionál nu’udar órgaun soberanu ida hosi órgaun soberanu haat, hamutuk ho Prezidente Repúblika, Governu, no Tribunál sira. Nia responsavel ba lejislasaun, tau matan ba Ezekutivu, no reprezenta povu. Funsaun sira-ne’e la’ós de’it ezije lejitimidade legál maibé mós lejitimidade étika—kompromisu kle’an ba responsabilidade, respeitu ba malu, no integridade. Étika polítika, hanesan defende hosi filózofu sira hanesan John Rawls no J. Patrick Dobel, maka fundasaun ba konfiansa públika no governasaun di’ak. Sira la limita ba moralidade individuál maibé konstitui baze ba kredibilidade institusionál. Iha kontextu Timor nian, ida ne’e signifika katak parlamentar sira tenke halo balansu ba liberdade espresaun ho prudensia no sensu komum husi sira ne’ebe kaer kargu publiku.

Wainhira debate parlamentar ida sai palku ba insultu, provokasaun, ka jestu agresivu, politika lakon nia funsaun deliberativa no sai espetákulu emosional. Debate para atu sai ezersísiu rasionál ida iha buka ba bem komún no sai hanesan konkursu ida vanidade nian. Iha pontu ida-ne’e maka demokrasia hahú lakon nia esénsia, tanba liafuan nia kbiit para atu serve diálogu no hahú serve dominasaun.

Komunikasaun polítika ne’ebé étika presiza respeitu no rona. Hanesan Jürgen Habermas hanorin, diálogu demokrátiku tenke orienta ba komprensaun mútua, la’ós ba impozisaun vontade sira. Iha Parlamentu, ida-ne’e signifika uza linguajen ne’ebé firme maibé respeitu; kritika ideia sira, la’ós ema; respeita membru ida-idak nia direitu atu koalia; no evita liafuan ofensivu sira, jestu ostil sira, ka hahalok fíziku intrusivu. Mantein kalma no serenidade maka parte fundamentál ida hosi prátika polítika. Violasaun hotu-hotu ba norma sira-ne e hafraku Parlamentu nia autoridade morál no estraga sidadaun sira-nia konfiansa ba nia instituisaun sira.

Iha nasaun ida ne’ebé sei iha hela prosesu konsolidasaun demokrátika nia laran, Parlamentu hanesan mós eskola sivika nian. Deputadu sira la’ós de’it lejisladór sira—sira maka edukadór morál sira. Maneira sira debate hanorin sosiedade atu diskute, la konkorda, no respeitu. Tanba ne’e, liafuan ida-idak ne’ebé hato’o iha plenária lori pezu pedagójiku no simbóliku. Jestu respeitu ida iha Parlamentu rezona hanesan jestu sivilidade iha vida públika.

Demokrasia sira seluk hasoru ona dezafiu sira ne’ebé hanesan. Iha Portugál, Rejimentu Asembleia Repúblika nian estabelese limite rigorozu sira kona-ba linguajen no prevee sansaun dixiplinár sira ba sira ne’ebé uza espresaun ofensivu sira. Iha Indonézia, Kódigu Étika Parlamentár bandu insultu, ameasa, no hahalok ne’ebé hamonu kolega sira-nia onra. Ezemplu sira ne’e hatudu katak liberdade espresaun parlamentár la signifika liberdade atu ataka. Imunidade polítika tenke proteje ideia sira, la’ós indesénsia. Étika, dook hosi restrisaun ba demokrasia, maka fó estrutura no dekóru ba nia.

Atu hametin sivilizasaun iha Parlamentu Timór nian, presiza kompromisu institusionál no kulturál ida. Kódigu Étika tenke reforsa ho regra klaru kona-ba hahalok verbál no fíziku. Treinamentu regulár kona-ba étika no komunikasaun polítika tenke oferese ba membru hotu-hotu, liuliu ba membru sira ne’ebé foin eleitu. Komisaun Permanente ida kona-ba Étika no Konduta, ho autoridade loloos atu investiga no rekomenda sansaun sira, tenke garante katak regra sira la’ós formalidade de’it. Liuliu, partidu polítiku sira tenke asume responsabilidade atu kuda, entre sira-nia reprezentante sira, respeitu no dixiplina morál ne’ebé demokrasia ezije.

Forsa demokrasia nian la’ós iha sira ne’ebé ko’alia maka’as liu, maibé iha sira ne’ebé ko’alia ho respeitu liu. Liafuan sira maka instrumentu podér nian, no bainhira uza ho la kuidadu, sira bele estraga konfiansa ne’ebé sustenta instituisaun sira. Timor-Leste ne’ebé hetan rekoñesimentu iha mundu tomak ba nia korajen no reziliénsia, oras ne’e hasoru dezafiu atu transforma nia vitalidade polítika ba maturidade demokrátika.

Parlamentu ida ne’ebé ko’alia ho respeitu hametin tesidu sosiál. Parlamentu ida ne’ebé rona ho empatia inspira konfiansa. No Parlamentu ida ne’ebé lidera ho étika fó naroman ba jerasaun tomak. Demokrasia Timor nia futuru sei la depende ba volume lian sira iha plenaria, maibe depende ba dignidade moral husi sira ne’ebe koalia lian sira ne’e.

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!