DILI, 17 Outubru 2025 (TATOLI)—Governu Timor-Leste foti fundu empréstimu husi Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB) atu halo investimentu ba sistema bee-moos iha kapitál munisípiu rua, Lospalos-Lautein no Same–Manufahi.
Prezidente Konsellu Ezekutivu Bee Timor-Leste Empreza Públiku (BTL,E.P), Gustavo da Cruz informa, tuir planu iha fulan oin sei halo lansamentu ba investimementu sistema bee-moos iha kapitál munisípiu rua.
“Kompañia internasionál rua husi Xina mak sai manán-na’in no finansiamentu ne’ebé ita sei utiliza ne’e mai husi ADB, ba kapitál munisípiu Same ho totál orsamentu hamutuk millaun $15-resin no Lospalos millaun $17-resin,” Gustavo da Cruz informa ba Ajénsia TATOLI, iha ninia knaar-fatin, Sesta ne’e.
Nia dehan, BTL, E.P eziste hodi asume responsabilidade ba investimentu iha setór bee, tanba ne’e daudaun empreza estatál ne’e halo hela investimentu iha nível kapitál postu administrativu sira.
“Investimentu boot ne’e sei akontese ba kapitál nasaun no kapitál munisípiu sira, kapitál nasaun mak hanesan Dili, posibilidade tinan oin bele hahú, maibé kapitál munisípiu ita hahú iha Novembru tinan ne’e, ne’ebé ita sei halo lansamentu iha Same no Lospalos,” nia akresenta.
Notísia relevante : BTL,E.P presiza estudu profunda dada bee husi Railaku tanba iha mudansa estrutura rai
Ekipa téknika prepara ona dezeñu ba investimentu rua ne’e, ne’ebé prepara ba kapitál munisípiu no nasaun.
“Ida-ne’e hanesan prosesu tratamentu avansadu atu bainhira ita loke torneira iha públiku ka iha uma ita hemu de’it ona, la presiza nono tanba ho kontrolu sistema ida bolu scanda System,” nia subliña.
Sistema Scanda maka sistema integradu ida-ne’ebé uza teknolojia Kontrolu Supervizaun no Akizisaun Dadus (SCADA) hodi monitoriza no kontrola prosesu operasionál tomak husi rede bee nian, husi fonte bee-moos no prosesamentu to’o distribuisaun bee-moos ka bee-fo’er.
Sistema sira-ne’e uza sensor, komputadór, no software hodi halibur dadus hanesan pH ka turbidez, hafoin haruka komandu kontrolu ba ekipamentu sira iha kampu. Sira-nia objetivu prinsipál maka atu hadi’a efisiénsia, asegura kualidade bee, no simplifika jestaun operasionál sistema bee no bee-fo’er.
“Entaun sistema scanda ne’e bainhira ita sei loke no taka bee, ita kontrola husi sistema de’it, entaun ita hahú implementa iha kapitál munisípiu no nasaun,” Prezidente Konsellu Ezekutivu tenik.
Nia esplika, razaun implementa uluk iha munisípiu rua ne’e tanba depende ba estudu Dezeñu Enjiñeiru Detallu (DED).
“Ita iha inísiu, prepara estudu DED ba kapitál munisípiu haat no kapitál nasaun ida mak hanesan Baukau, Lospalos, Vikeke no Same no Dili, fonte finansiamentu ba kapitál munisípiu haat no Dili ne’e mai husi ADB no Banku Mundiál, infelizmente Banku Mundiál kanseladu hotu, avansa ba ADB,” nia hateten.
Baukau no Vikeke husi Banku Mundiál kansela tanba munisípiu rua refere ligadu ho kestaun rekursu ne’ebé bee menus. Estadu halo kleur ona maibé governasaun ida-ne’e mai haree katak presiza halo fali estudu ne’ebé profunda liu kona-ba rekursu bee, entaun tinan ne’e hahú fali pumping bee iha Baukau no Vikeke atu haree fali bee nia kuantidade.
“Entaun ita avansa uluk iha munisípiu rua mak kapitál same no Lospalos tanba iha rekursu bee, ba parte Lospalos nian sistema bee-moos ita sei foti bee matan husi Pa-papa, ita iha backup ba bee foti bee balun husi rai okos hanesan Sawarika, Home hodi backup ba Pa-papa nia sistema,” nia esplika.
Ba kapitál Same nian, bee-matan sei foti husi mota tolu mak hanesan Merbuti, Kotalala, no Darleu, tanba mota tolu ne’e sai fonte importante no backup ho rekursu bee balun foti husi rai-okos.
Enkuantu ba munisípiu sira seluk la kleur tan Konsellu Nasionál Aprovizinamentu (CNA) sei públika empreza manán-na’in hodi halo estudu DED ba kapitál munisípiu neen.
Kapitál neen ne’e sei fahe ba pakote II, kada pakote ida munisípiu tolu mak tama hanesan pakote ida munisípiu Aileu, Likisá no Glenu, pakote ida husi Ainaru, Suai no Maliana.
Ba kapitál nasaun Dili DED hotu ona, hein buka fonte finansiamentu ba implementasaun nian. Bee-matan ne’ebé sei uza mak hanesan Maloa, Benamauk no Lahane, maibé to’o bailoro rekursu bee débitu tun, Dili maioria uza rai-okos, entaun presiza maka kaptasaun bee.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Julia Chatarina




