iklan

EKONOMIA, INTERNASIONÁL

Vox Pop: TL tenke iha marka rasik kompete iha merkadu ASEAN

Vox Pop: TL tenke iha marka rasik kompete iha merkadu ASEAN

Timor-Leste adere ba ASEAN. Imajen espesiál

DILI, 23 Outubru 2025 (TATOLI)–Timor-Leste sei adere ba membru plenu ASEAN iha semana ida-ne’e liuhusi simeira ASEAN ba da-47 ne’ebé sei realiza iha Malázia iha 26 Outubru 2025, no ida-ne’e sai hanesan istória foun ba nasaun ne’e.

Notísia Relevante: Dalan ba ASEAN: Governu tenke investe iha setór ekonomia (III)

Timor-Leste esforsu hodi submete pedidu atu adere ba membru ASEAN hahú tinan 2011, maibé dalan ba ASEAN ne’e tenke liuhusi prosesu naruk no iha 2025 mak sai hanesan tinan ikus ba Timor-Leste no nasaun membru hotu aseita ona Timor-Leste nia adezaun.

Objetivu prinsipál Timor-Leste hodi aproxima ba ASEAN mak sai hanesan estratéjia nasionál ba tempu naruk, hodi hetan benefísiu husi kooperasaun rejionál no integrasaun ba ekonomia Sú-Estadu Aziátiku no partisipasaun másimu iha diskursu nasaun sira iha rejiaun ne’e.

Aleinde ne’e, adezaun ne’e mosu mós atu hametin parseiru ho nasaun membru sira no mosu mós hanesan ho ezersísiu ba diplomația estratejika ne’ebé hanorin kapasidade no koñesementu kona-ba ASEAN hodi halo interveña liu hanesan membru ida.

Objetivu prinsipál sira: 

  • Estratéjia nasionál ba tempu naruk: Adezaun ne’e sai hanesan dalan ida=ne’ebé luan atu hametin kooperasaun nasaun sira iha Sú-Estadu Aziátiku no halo diversifikasaun ba rede sira ne’ebé Timor-Leste iha ona.
  • Kooperasaun rejionál: Hodi simu benefísiu hosi integrasaun ekonomia rejionál no haburas relasaun ho nasaun sira seluk ne’ebé hanesan membru ASEAN.
  • Partisipasaun másimu: Hodi bele partisipa másimu iha diskursu sira-ne’ebé importante ba nasaun rejiaun, inklui iha área sira hanesan seguransa, ekonomia, no asuntu sosiál.
  • Fortalece diplomasia: Hodi estuda no fó sai hanesan kapasidade no koñesementu kona-ba diplomația estratejika hanesan membru ASEAN atu halo interveña liután.
  • Apoiu tékniku: Adezaun ne’e mosu hanesan apoiu atu hasae kapasidade Timor-Leste hanesan membru foun, inklui iha formasaun ba kuadru timoroan hodi bele partisipa ativu liu.

Bazeia ba objetivu prinsipál hirak ne’e, juventude balun fó sira-nia hanoin kona-ba Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN.

Juventude Fernando Freitas hateten, atu Timor-Leste adere ba ASEAN ne’e, loloos ekonomikamente Timor-Leste tenke iha marka (brand) rasik ba produtu sira atu bele kompete iha merkadu ASEAN.

“Ita orgullu ho ita-nia adezaun, hanesan joven ha’u sei dúvida hela. Agora, ita sei frazíl hela, ezemplu, ita tenke iha ita-nia marka rasik iha ita-nia produtu sira atu kompete iha merkadu ASEAN. Ita haree agora ita foin iha bee hanesan Gota, bee Leste no seluk tan maibé hanoin ida-ne’e seidauk másimu. Ita haree nasaun membru sira mai ho sira-nia produtu rasik, ida ne’e mak sei sai dúvida mai ha’u. Maibé, ba oin mak ita haree took, ita sira ne’e servisu hamutuk ho Governu hodi hasa’e ita-nia produsaun rai-laran,” Fernando hateten ba Agência Tatoli, kuarta (22 Outubru 2025) ne’e.

Tanba ne’e, nia husu ba Governu atu fó oportunidade ba setór privadu sira atu investe liuhusi apoiu Governu nian.

“Ita-nia Governu mak tenke brani, fó kreditu ba ita-nia setór privadu sira, maibé tenke ho nia kriteria, atu sira bele hasa’e produsaun rai-laran, tanba merkadu ASEAN ne’e la’ós kiik hanesan ita-nia hanoin. Ita sei iha kompetisaun ne’ebé maka’as. Ha’u-nia hakarak mak ne’e tenke apoiu setór privadu sira, dudu joven kriativu sira, apoiu sira-nia talentu no saida mak sira halo tenke hetan apoiu husi Governu. Ida-ne’e la’o di’ak ona mak ita bele kompete iha merkadu ASEAN, ita tenke kompete ho ita-nia marka rasik,” nia dehan.

Joven feto Maria Abrantes hateten, nu’udar timoroan nia sente orgullu tanba esforsu boot husi Governu Timor-Leste hodi lori Timor-Leste sai membru ASEAN.

“Hanesan joven ida, ha’u sente orgullu tebes tanba esforsu boot mak Timor-Leste halo to’o ikus hetan duni rezultadu. Tanba haree ba aspetu lubuk ida, nasaun lubuk-ida mak la fiar Timor-Leste bele hola parte hanesan membru ASEAN, maibé ikus ita konsege ultrapasa dezafiu hotu. Ita konsege prienxe rekezitu rigirozu barak tebes, ikus ita konsege to’o duni nia finalidade,” Maria Abrantes hateten hateten ba Agência Tatoli iha Balide, Dili, kuarta ne’e.

Tuir nia, prosesu ne’ebé Timor-Leste hasoru atu tama ba membru ASEAN la’ós fasíl maibé ikus buat hotu konsege rezolve no hein de’it atu ofisializa.

“Ita hotu hanesan timoroan tenke orgullu, hanesan joven sente kontente liu mak agora ba oin ita sei hetan oportunidade barak ba ita atu partisipa iha seminariu boot sira, formasaun no atividade importante sira ASEAN halo. Ida-ne’e fó oportunidade ba joven timoroan sira atu aumenta tan esperiénsia,” nia dehan.

Kona-ba efeitu ba futuru, Abrante afirma, Timor-Leste sei hetan espasu barak atu kompete iha atividade oioin ASEAN nian.

“Iha aspeitu lubuk ida mak ita-bele hateke hetan liuhusi oportunidade sira, ita bele halo kooperasaun iha área oioin ho nasaun membru sira. Ezemplu, hanesan área edukasaun ne’ebé ita sei la’o ladun sufisiente, ho oportunidade ne’e ita-bele halo kooperasaun di’ak ho nasaun membru sira hodi servisu hamutuk atu hasa’e kualidade edukasaun iha nasaun ne’e. Parte ida mós kona-ba saúde nian, ita sei hetan oportunidade atu servisu hamutuk ho nasaun membru sira hodi hasa’e ita-nia kualidade saúde tanba ita onestu de’it katak sistema saúde ita-nian agora ladun la’o di’ak,” nia dehan.

Tanba ne’e, nia rekomenda atu Governu Konstitusionál da-sia (IX) atu aselera infraestrutura.

“Rekomendasaun ha’u-nian mak ne’e, buat boot ne’ebé ita presiza aselera uluk mak ita-nia infraestrutura, tanba ita kuandu vizita ba nasaun membru ASEAN sira, ita hakfodak tanba sira nia infraestrutura ne’e avansadu tebes duke ita-nian. Governu tenke servisu maka’as hodi dudu ita-nia infraestrutura sira hanesan edifisiu sira, aeroportu, estrada no seluk tan,” nia dehan.

Reprezentante estudante Universidade Nacional Timor Lorosa’e (UNTL), Fortunata Alves dos Santos, hateten Timor-Leste adere ba ASEAN ne’e oportunidade hodi dezenvolve ekonomia.

“Ha’u sente ita tama ona ba ASEAN ida-ne’e oportunidade di’ak ba ita-nia nasaun, ita haree husi parte ekonomia nian pasu ida-ne’ebé pozitivu, aplika merkadu livre ita-nia produtu sira mós sei folin,” nia dehan.

Nia agradese ba Governu ne’ebé esforsu maka’as tebes hodi halo servisu ne’ebé másimu ikus to’o duni iha finalidade lori Timor-Leste adere ba organizasaun rejionál ne’e.

“Ita tenke rekoinese ne’e Governu nia servisu maka’as, ohin loron ita atu tama ona ba organizasaun rejionál ne’e. Agora ita mak tenke prepara-an didi’ak hodi kompete ho nasaun membru sira. Governu mós halo preparasaun ne’ebé maka’as tanba iha futuru mai ne’e ita sei hasoru buat boot barak, Governu presiza prepara dezenvolvimentu infraestrutura ho di’ak, hadi’a Otel sira no seluk tan,” nia hateten.

Entretantu atleta Atletizmu, Felisberto de Deus, hateten joven tenke orgullu bainhira Timr-Leste hola parte iha ASEAN sai membru plenu.

“Hanesan joven ita tenke orgullu bainhira ita-nia nasaun hola parte hanesan membru ASEAN, ida-ne’e ita sei hetan benefisiu barak liu, liuliu kestaun ekonomia. Ita haree nasaun membru ASEAN barak mak avansadu tebes, ita bele servisu hamutuk ho sira hodi dudu ita-nia dezenvolvimentu. Ita tenke agradese ba ita-nia Governu tanba esforsu maka’as tebes, ikus ita hola parte hanesan nasaun membru ba ASEAN da-11,” Felisberto hateten.

Nia dehan, Timor-Leste poténsia iha área turizmu, ho nia tasi ibun ne’ebé furak, fatin turistíku ne’ebé kapaas, bainhira tama membru ASEAN ema husi nasaun membru sira bele tama ho livre hodi vizita no fakar osan iha Timor-Leste.

“Ita-nia fatin sira mesak estratéjiku tebes, fatin turistíku ne’ebé furak, tasi ibun furak no ita-nia tasi ne’ebé luan, sira-ne’e sei bolu ema barak mak sei mai vizita tanba iha ASEAN adota sistema livre viza ba nasaun membru sira, sira kuandu mai lori ona osan mai ita-nia nasaun. Agora Governu mak tenke esforsu maka’as hodi investe iha setór sira ha’u temi ne’e, hadi’a infrastrutura báziku sira, investe ba ita-nia agrikultura atu garante aihan ida-ne’ebé kualidade ho ita-nia produtu rasik. Ita hatene ema turista sira mai la’ós han fali hahan ne’ebé hanesan ho Bali nian, hanesan Tailándia nian, sira hakarak koko ita-nia hahan lokál rasik, ida-ne’e mak ita tenke prepara,” nia dehan.

Jornalista : Hortencio Sanchez

Editór      : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!