KUALA LUMPUR, 26 outubru 2025 (TATOLI)— Simeira ASEAN (Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku) ba dala-47, ne’ebe halao iha Sentru Konvensaun Kuala Lumpur (KLCC), Malaysia, Domingu (26/10) ne’e, Timor-Leste hola parte nu’udar membru ASEAN ba 11.
Timor-Leste tur hamutuk ho nasaun sanolu seluk hanesan Indonézia, Malázia, Filipina, Singapura, Tailándia, Brunei Darussalam, Vietname, Laos, Myanmar, no Kamboja, iha Plenaria Simeira ASEAN bá dala-47 nomos nomos Serimónia Entrega Protokolu Daruak ba Alterasaun Akordu Komérsiu Sasán ASEAN nian (ATIGA).
Iha Plenaria Simeira ASEAN bá dala-47 ne’e, Primeiru Ministru Timor-Leste, Kay Rala Xanana Gusmão tur iha meja kabuar ASEAN hamutuk ho xefi estadu no xefi governu nasaun ASEAN hanesan Primeiru Ministru Malázia, Datuk Seri Anwar Ibrahim, Sultan Brunei Darussalam, Sultan Hassanal Bolkiah, Prezidente Repúblika, Prabowo Subianto, Primeiru Ministru Laos, Sonexay Siphandone, Primeiru Ministru Singapura, Lawrence Wong, Primeiru Ministru Tailándia, Anutin Charnvirakul, Reprezentante Myanmar, Primeiru Ministru Kamboja, Hun Manet, Primeiru Ministru Lao PDR, no Primeiru Ministru Vietnam, Phan Minh Chin inklui Sekretáriu-Jerál ASEAN, Kao Kim Hourn.
Timor-Leste hola parte iha Simeira ASEAN ba dala-47 ho tema “Inkluzividade no Sustentabilidade” hafoin ofisialmente adere nu’udár Estadu membru ba dala-11, liu hosi Serimonia Asinatura Deklarasaun Adezaun Timor-Leste ba ASEAN.
Parte seluk, liu hosi pagina Primeiru Ministru Timor-Leste nebee TATOLI, asesu fo sai katak Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão konsidera ida-ne’e hanesan onra ida atu dirije Simeira ASEAN istóriku bá dala-47 nu’udár membru ofisiál plenu ida hosi família ASEAN nian.

Marku ida-ne’e marka kapítulu foun ida, la’ós de’it bá Timor-Leste, maibé bá integrasaun rejionál ne’ebé harii iha konfiansa, solidariedade no kompromisu fahe bá futuru komún.
Xanana Gusmão hato’o Timor-Leste ninia apresiasaun bá Malázia, bá lideransa ezemplár nu’udár Prezidente ASEAN nian iha 2025, hodi dirije Timor-Leste ninia deliberasaun sira bá adosaun Vizaun Komunidade ASEAN nian 2045.
Tuir tema orientadór “Inkluzividade no Sustentabilidade,” Timor-Leste fó hanoin katak, forsa ASEAN nian hela iha diversidade ho inkonsibilidade, konstrusaun no Timor-Leste nia konxiénsia atu atua ho koletivu.
Timor-Leste apoia maka’as ambisaun vizaun ASEAN nian bá rejiaun ne’ebé define ho reziliénsia, inovasaun no inkluzividade.
“Ami rekonese ASEAN nia foku estratejiku ba armonizasaun padraun komersiu nian, integrasaun finanseira no movimentu ema hodi halo ita-nia rejiaun sai potente eskonomiku global ida iha tinan 2045,” PM Xanana hateten.
Ba Timor-Leste, taka lakuna dezenvolvimentu nian sai hanesan prioridade prinsipál ida. Timor-Leste enkoraja ASEAN atu kontinua no haburas iha inisiativa bá Integrasaun ASEAN, hodi apoia paridade, kapasitasaun no solidariedade rejionál.
Timor-Leste fó apoiu bá inisiativa sira ASEAN nian bá integrasaun ekonómika ne’ebé kle’an liután, liu-liu liu-hosi ATIGA ne’ebé hadi’a ona, Akordu Enkuadramentu Ekonomia Dijitál no Rede Enerjia ASEAN nian.
Iha aliñamentu ho ajenda klimátika ASEAN nian, Timor-Leste kompromete atu avansa enerjia renovável no dezenvolvimentu sustentável, hodi rekoñese dezafiu úniku sira ne’ebé Estadu ki’ik sira hasoru.

“Ami elojia esforsu sira ne’ebe hala’o hela atu atinji Kodigu Konduta ida ne’ebe legalmente vinkulativu iha Tasi Sul Xina nian, hodi mantein rejiau hanesan zona dame nian, ” PM Xanana Gusmão elojia.
Timor-Leste lori esperiénsia prátika bá ASEAN kona-bá rekonsiliasaun no harii dame no iha kompromisu atu kontribui bá rejiaun nia seguransa no lideransa umanitária.
“Lori Governu no povu Timor-Leste nia naran, ha’u hato’o agradesimentu kle’an ba konfiansa no solidariedade ne’ebe Estadu-membru ASEAN hotu-hotu hatudu iha ita-nia viajen ba adezaun tomak, “dehan Xefe Governu ne’e.
Hato’o mós parabéns no dezeju di’ak sira bá Filipina bainhira asume Prezidente ASEAN nian iha 2026. Timor-Leste hein atu servisu hamutuk besik-liu, hodi avansa Vizaun 2045 ASEAN nian ho objetivu sira ne’ebé fahe bá Sudeste Aziátiku ida ne’ebé forte-liu, unidu no reziliente.
Iha okaziaun ne’e Kay Rala Xanana Gusmão hato’o sinseru kondolénsia bá Família Reál no povu Tailándia kona-bá Majestade Liurai-feto Sirikit, Liurai-feto Inan nia mate.
Simeira ASEAN bá dala-47 ne’e prezide hosi Primeiru-Ministru Malázia, Dato’ Seri Anwar Ibrahim ne’ebé fahe bá sesaun Plenária no Retiru.
Sesaun Plenária involve mós partisipasaun hosi Konvidadu sira hosi Meza ASEAN nian, nomeadamente, Primeiru-Ministru Kanadá, Prezidente Konsellu Europeu no Diretór Jerente Fundu Monetáriu Internasionál (FMI).
Durante Sesaun Plenária, Líder ASEAN sira konsentra sira-nia diskusaun bá asuntu sira ne’ebé relasiona ho harii Komunidade ASEAN no relasaun esterna ASEAN nian.
Líder sira mós delibera kona-bá dalan sira atu aprofunda integrasaun rejionál, estimula kreximentu ekonómiku no hasa’e konetividade ASEAN nian.
Kona-bá relasaun esterna sira, Líder sira diskute esforsu sira atu reforsa unidade no Sentralidade ASEAN nian, no hametin kompromisu ASEAN nian bá órden multilaterál ida ne’ebé bazeia bá regra sira iha paizajen jeoestratéjiku globál ne’ebé evolui daudaun.
Kanadá ho Uniaun Europeia (UE) mós fahe sira-nia perspetiva kona-bá konsolidasaun no aprofunda liu-tán sira-nia relasaun diálogu ida-idak ho ASEAN.
Iha okaziaun ne’e The International Monetary Fund (IMF) fó informasaun bá Líder sira kona-bá avaliasaun makroekonómiku globál sira ikus-liu hosi FMI, implikasaun polítika sira bá ASEAN no dalan sira atu aprofunda kolaborasaun entre FMI-ASEAN.
Durante Sesaun Retiru, Líder sira halo revizaun bá implementasaun Konsensu Pontu Lima (5PC) kona-bá Myanmar no dalan bá oin hodi rezolve krize polítika no umanitária iha nasaun ne’e, no mós troka hanoin kona-bá asuntu rejionál ho internasionál sira ne’ebé sai preokupasaun mútua.
Jornalista : Anito Soares
Editora : Armandina Moniz




