iklan

HEADLINE, POLÍTIKA

Komisaun C rekomenda atu fó énfaze ba jestaun rekursu públiku iha OJE 2026 

Komisaun C rekomenda atu fó énfaze ba jestaun rekursu públiku iha OJE 2026 

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão hato’o intervensaun iha ámbitu debate jeneralidade ba Proposta-Lei OJE 2026, loron dahuluk nian, iha Sala Plenária Parlamentu Nasionál, Kuarta (05/10/2025). Imajen TATOLI/António Daciparu

DILI, 05 Novembru 2025 (TATOLI)-Komisaun C ba Asuntu Finansa Públika iha nia relatóriu no pareser ba proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2026 rekomenda pontu lima ba Parlamentu Nasionál atu tau atensaun ba jestaun rekursu públiku.

Relatora Komisaun C, Aliança da Conceição Araújo, hato’o sujestaun ne’e iha marjen diskusaun proposta OJE 2026 iha faze jeneralidade ba loron dahuluk, iha Parlamentu, ohin.

Iha pontu dahuluk liga ho empreza públika foun Cabos de Timor-Leste, Empreza Públika (CTL, E.P.) ne’ebé kria iha Juñu 2025, ho millaun $12 liuhusi tranferénsia tezouru ba konta bankária empreza nian no husu atu hatama iha livru relatóriu ne’ebé aprova ona, tanba la reflete iha publikasaun orsamentu atuál sira, maski nia kriasaun akontese ona.

Daruak mak verifika Dekretu-Lei númeru 14/2003, ne’ebé estabelese rejime jurídika empreza públika, dezatualizadu no la reflete nesesidade, komplesidade nein espesifidade atuál iha setór emprezariál Estadu, konta mós ho profundu transformasaun akontese iha ekonomia nasionál no modelu governasaun públika dezde ninia aprovasaun.

“Nune’e, rekomenda ba Parlamentu atu halo revizaun ho hanoin atu atualiza respetivu rejime jurídiku sira, hametin mekanizmu governasaun, fiskalizasaun no responsabilizasaun empreza públika sira-nian”, nia hato’o.

No adapta rejime dívida públika ba nesesidade atuál jestaun makroekonómika no transparénsia orsamentál, hodi garante mós katak lejizlasaun foun sira inkorpora prinsípiu sustentabilidade, efisiénsia finanseira no ekonómika transparénsia, reforsa knaar Parlamentu nian iha fiskalizasaun ba jestaun setór emprezariál no dívida públika Estadu nian. Hodi husu ba Governu atu halo urjentemente revizaun lejizlativa abranjente ba Dekretu-Lei númeru 14/2003.

Rekomendasaun seluk iha relatóriu Komisaun nian nota katak tabela despeza orsamentál sira ne’ebé kontein iha Proposta-Lei OJE 2026 dezagrega de’it to’o nivel dahuluk estrutura nian tuir programa sira, la kumpri dispozisaun sira iha artigu 20.º husi lei foun tinan 2020 nian.

Lei Enkuadramentu Orsamentu (LEO), ne’ebé ezije dezagregasaun tun ba grupu daruak subprograma sira, maibé informasaun sira ne’e hotu detallu iha dezenvolvimentu orsamentál sira-estrutura programa.

Ho objetivu atu regulariza inkonformidade legál ida-ne’e, no rekoñese katak implementasaun tomak ba estrutura programa foun bele ezije períodu tranzisaun téknika no administrativa.

“Rekomenda ba Parlamentu Nasionál atu aumenta ba artigu sira Proposta Lei Orsamentu Estadu 2026 nian artigu tranzitóriu foun ida, ne’ebé esepsionalmente autoriza, ba tinan 2026, tabela fiskál aprezentasaun de’it ba despeza orsamentál to’o iha nivel programa, ho dekompozisaun kompletu tun b iha níviel subprograma ne’ebé sei implementa husi Orsamentu Estadu 2027 ba oin”, dehan.

Iha artigu 10 (Provizaun tranzitóriu relasiona ho estrutura programa nian), iha derrogasaun ba provizaun sira iha artigu 20 husi Lei númeru 3/2025, no esesionalmente ba tinan fiskál 2026, tabela sira despeza konstante prezente lei bele aprezenta no aprova até nivel programa, sein dekompozisaun iha nivel subprograma.

Aplikasaun plena ba estrutura ba programa sira até iha nivel subprograma tenke asegura iha preparasaun no aprezentasaun proposta lei OJE2027, iha konformidade refere LEO. Artigu 7 husi lei OJE 2026, relasiona ho transferénsia sira husi saldu seguransa sosiál nian, estipula katak saldu husi orsamentu seguransa sosiál 2025 nian transfere ba Fundu Rezerva Seguransa Sosiál (FRSS).

“Maibé, dispozisaun ida-ne’e revela la nesesáriu no redundante, tanba obrigasaun ne’ebé hanesan prevee tiha ona espresamente iha artigu 52 LEO, ne’ebé estabelese permanentemente alokasaun saldu orsamentál sira husi fundu no sistema sira seguransa sosiál nian”, katak.

Komisaun sejere atu Parlamentu konsidera halakon artigu 7 husi proposta lei OJE, tanba redundánsia normativa, hodi garante koerénsia lejislativa no simplifikasaun husi artigu sira, tanba asuntu ne’e kobre tomak iha lei enkuadramentu orsamentál.

Rekomendasaun dalimak mak ho baze preokupasaun identifika husi komisaun kona-ba jestaun rekursu públiku, dezempeñu empreza públika no efikásia ajuda parseriu dezenvolvimentu, formula ho rekomendasaun hanesan ba komisaun espesializada permanente sira estabelese ho urjénsia nia sistema reforsu rasik ba monitorizasaun no fiskalizasaun hodi akompaña besik no sistemátiku liu ba atividade sira empreza públika nian ne’ebé konsume rekursu substansiál Estadu nian sein hatudu retornu pozitivu no sustentavel, hodi propoin ba Governu atu ezije medida reestruturasaun ka responsabilizasaun husi sira.

“Hametin mekanizmu monitorizasaun no avaliasaun intersetoriál sira ba apoiu parseiru dezenvolvimentu nian ba Timor-Leste, hodi kestiona Governu kona-ba kritériu ba ninia prioritizasaun no selesaun, taxa ezekusaun no impaktu sosiál efetivu husi projetu sira iha setór edukasaun, saúde no agrikultura”.

Komisaun sujere mós implementasaun mekanizmu armonizasaun entre ministériu sira, ho doadór finál sira husi Governu asegura integrasaun boot liu entre ajuda esterna no investimentu públiku nasionál, evita duplikasaun fundu no dependénsia, no asegura katak rekursu sira uza ho efisiénsia másimu no prodús impaktu sosiuekonómiku ne’ebé hein ba dezenvolvimentu nasionál.

“Autoriza kontratasaun ba dívida públika foun bainhira de’it aprezenta evidénsia klara kona-ba ezekusaun efisiente ba fundu sira ne’ebé kontrata tiha ona, hodi garante katak rekursu públiku sira jere ho prudente no transparente. Parlamentu bele mós ezije relatóriu periódiku sira kona-ba progresu projetu sira ne’ebé finansia husi empréstimu sira”, hato’o.A

Aleinde ne’e, monitoriza didi’ak ezekusaun orsamentál no kondisiona aprovasaun ba futuru levantamentu Fundu Petróleu nian kona-ba demonstrasaun efisiénsia iha utilizasaun rekursu ne’ebé iha ona, hodi garante katak défise ne’e la kompromete sustentabilidade ba médiu no longu prazu.

Notísia relevante: https://tatoli.tl/2025/11/04/aban-pn-debate-proposta-oje-2026-iha-jeneralidade/

Jornalista: Nelson de Sousa

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!