BOBONARU, 26 Novembru 2025 (TATOLI)-Grace Estela de Deus Abi, estudante klase 11 husi eskola CAFE Maliana, ne’ebé reprezenta labarik sira iha Timor-Leste (TL), halo apelu forte iha ámbitu komemorasaun Loron Mundiál ba Labarik ne’ebé hala’o iha Bobonaru.
Grace subliña katak maski Governu investe ona iha programa oioin ba bem-estar labarik nian, maibé direitu báziku barak mak seidauk kumpre. Nia hateten labarik sira-nia direitu ne’ebé garante iha artigu 18 Konstituisaun RDTL seidauk implementa, liuliu protesaun kontra neglijénsia, violénsia, diskriminasaun, abuzu no esplorasaun.
Nia kontesta mós katak labarik sira nafatin hasoru osbtákulu iha família (inan-aman), saúde, seguransa, matríkula eskola ne’ebé kada tinan númeru aumenta, má nutrisaun, moras VIH/Sida no hirak ne’ebé komete iha serbisu infantíl.
Nia hato’o krítika konstrutiva kona-ba limitasaun iha implementasaun polítika sensivel ba ba labarik sira. Hodi deskreve katak rekursu no Orsamentu Jerál Estadu no seidauk korresponde ho nesesidade polítika sira, hanesan falta espasu ba julgamentu iha Tribunál, falta juiz no Defensoria Públika, no falta lei sira hanesan Kódigu Labarik, Lei Sentru Edukativu Menór/Juveníl no lei sobre adosaun.
Iha área saúde, nia salinenta katak espasu ba susubeen inan nian, saúde reprodutiva no ai-moruk iha sentru saúde neʼebé limitadu, obriga inan-aman sira tenke sosa iha farmásia.
Nia destaka mós katak labarik barak kontinua halo traballu infantíl atu sustenta ekonomia família. “Postu traballu ne’ebé limitadu, folin nesesidade bázika ne’ebé aas prejudika família vulneravel sira asesu ba nesesidade bázika ho kualidade”, nia lamenta.
Aleinde ne’e, falta koñesimentu família kona-ba Direitu Labarik no konxiénsia komunidade mós kontribui hodi halo labarik envolve iha serbisu infantíl.
Nia lembra katak Timor-Leste nu’udar Estadu parte ba Konvensaun ONU kona-ba Direitu Labarik iha responsabilidade boot atu garante katak labarik idaidak moris seguru no hetan protesaun, maibé dezafiu oioin iha terrenu nafatin difikulta kumprimentu direitu sira-ne’e.
Notísia relevante: Horta hakarak labarik feto ida asume pozisaun PR iha “loron mundiál labarik feto”
Grace destaka mós obstákulu oioin ne’ebé instituisaun Estadu sira hasoru, hanesan orsamentu limitadu ba polítika sira ne’ebé amigavel ba labarik sira, falta lei espesífika sira kona-ba protesaun labarik, falta ekipamentu saúde hanesan sala fó susu nian no servisu reprodutivu sira, no implementasaun ne’ebé la hanesan husi Programa Merenda Eskolár sira no edukasaun inkluziva iha área rurál sira.
Nia konsidera traballu infantíl hanesan ameasa sériu ida ba futuru nasaun nian.
Folin aas ba nesesidade bázika sira, rendimentu família nian ne’ebé ki’ik, no konxiénsia públika ne’ebé ki’ik kontribui ba labarik sira ne’ebé envolve iha serbisu ne’ebé perigozu.
“Se labarik sira maka sentru ba dezenvolvimentu no futuru nasaun nian, Estadu, família, no sosiedade sivíl tenke responsabiliza hodi asegura katak ita-nia lian sira inklui duni iha polítika públika. Investe iha interese di’ak liu labarik sira-nian la’ós opsaun ida, maibé obrigasaun ida”, Grace realsa.
Iha sorin seluk, Sekretáriu Autoridade Munisípiu Bobonaru ba Asuntu Sosiál, Júlio Carvalho Caero, agradese ba Governu tanba liuhusi realizasaun atividade ida-ne’e labarik sira iha munisípiu mós bele hato’o sira-nia lian.
“Tema ba tinan ne’e dehan ‘Ha’u-nia Loron, Ha’u-nia Direitu’, liafuan furak atu fó hanoin mai ita oinsá atu asegura labarik sira-nia direitu liuhusi programa ne’e kada tinan ita realiza. Maibé labarik sira mós presiza hatene sira-nia devér”, nia afirma.
Prezidente Instutu Defeza ba Direitu Labarik (INDDICA, sigla portugés), Dinorah Granadeiro, apresia tanba labarik sira bele koalia sai kona-ba situasaun no problema ne’ebé sira hasoru durante ne’e.
“Ita rekuñese seidauk to’o 100% Estadu atu hakonu direitu labarik nian, maibé nafatin esforsu liuhusi programa lubuk ida ne’ebé aprova ho Orsamentu Jerál Estadu kada-tinan alokadu ba bem-estar labarik nia liu husi Ministériu Edukasaun, Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, no Ministériu Justisa”, katak.
Prezidente Komisaun F iha Parlamentu Nasionál, Maria Gourumali Barreto, destakada katak 45% labarik iha Timor-Leste sei sofre problema má nutrisaun, ki’ak no sei kontinua hasoru violénsia mai husi uma-laran, komunidade no manorin sira.
Problema ne’e, Gourumali afirma katak deputadu sira sempre levante iha uma-fukun Parlamentu Nasionál, liuliu kona-ba sira-nia direitu no protesaun.
“Parlamentu Nasionál kria ona lei ida kona-ba Lei Protesaun ba Labarik no Joven iha Perigu, lei ida-ne’e kesi ema hotu iha laran, liuliu autór sé de’it mak halo violénsia no uza labarik ba sira-nia interese, lei ne’e mak sei rezolve problema sira ne’e hotu”, nia esplika.
Notísia relevante: Governu reafirma kompromisu ba protesaun no hakonu direitu ba labarik
Jornalista: Sergio da Cruz
Editora: Maria Auxiliadora




