BALI, 26 Novembru 2025 (TATOLI)–Timor-Leste ofisialmente partisipa ba dahuluk iha Workshop Kontra Terrorizmu ASEAN-Austrália kona-ba ‘aprosimasaun prátika di’ak hodi hakbi’it juventude no hasa’e sira-nia kapasidade hodi prevene mosu radikalizmu no violénsia estrema, ne’ebé akontese iha loron 26–27 Novembru 2020, iha Bali Indonézia.
Partisipasaun ida-ne’e marka Timor-Leste kompromisu ativu hodi fahe prátika di’ak sira relasiona ho empoderamentu foin-sa’e sira-nian nu’udar ajente dame no prevensaun radikalizasaun nian.
Xefe Setór Apoiu Administrativu Servisu Imigrasaun Timor-Leste nian no reprezentante Timor-Leste iha Enkontru Funsionáriu Superiór ASEAN nian kona-ba Krime Transnasionál (SOMTC), Julio Abilio de Sá esplika estratejia únika nasaun nian hodi rezolve dezafiu sira seguransa rai-laran.
“Envolvimentu juventude nu’udar ajente ba dame iha papél ativu hodi harii reziliénsia komunidade no prevene estremizmu violentu,” tenik Júlio Abilio iha aprezentasaun iha Anvaya Resort, Bali, Kuarta ne’e.
Notísia relevante : ASEAN no Austrália promove papél juventude iha radikalizmu no violénsia estrema
Nia esplika katak, Timor-Leste ne’ebé hetan independénsia iha tinan 2002, iha demografia ida-ne’ebé úniku, ho 72% husi ninia populasaun ho idade tinan 35 mai kraik. Situasaun ida-ne’e aprezenta tantu dezafiu signifikativu no oportunidade ba Governu hodi hametin demokrasia, kria oportunidade ekonómika, no garante katak juventude nu’udar forsa pozitivu iha sosiedade pós-konflitu.
Iha implementasaun estratejia, Timor-Leste fó prioridade ba pilar xave balu hanesan:
1. Modelu Polisia Komunitária – Liuhusi Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), suku ida-idak forma Konsellu Polísia Komunitária (KPK) ne’ebé envolve juventude, xefe suku, lider relijiozu, no komunidade lokál sira. Foin-sa’e sira sai nu’udar mediadór komunitáriu, fasilita diálogu, no prevene konflitu lokál sira molok sai aat liután ka hetan esplorasaun hosi grupu estremista sira.
2. Foin-sa’e sira hanesan Broker Informasaun nian – Foin-sa’e sira atua hanesan kanál informasaun nian, harii konfiansa ho grupu vulneravel sira, no serve hanesan sistema alerta antesipada ida. Ida-ne’e permite forsa seguransa sira atu atua ho preventivu, envezde atua ho reativu.
3. Apoiu Estrutura Voluntáriu sira – Programa adisionál sira hanesan Voluntáriu Seguransa Aldeia nian envolve foin-sa’e sira iha atividade seguransa lokál sira, inklui mediasaun konflitu no servisu sosiál sira, hodi hamenus todan ba autoridade formál sira no prevene kestaun ki’ik sira atu sai boot ba disrupsaun sosiál sira ne’ebé grave.
4. Harii Kapasidade ba Parseria – Juventude sira ekipadu ho abilidade advokasia, edukasaun sívika, literasia dijitál, no abilidade komunikasaun hodi hametin sira-nia partisipasaun iha governasaun seguransa, inklui kombate narrativa estremista sira iha espasu dijitál.
Diretór Jerál ba Juventude iha Ministériu Juventude, Desportu, Arte, no Kultura (MJDAK) no reprezentante husi Enkontru Funsionáriu Senior ASEAN kona-ba Juventude (SOMY)David Thomas de Deus subliña importánsia husi empoderamentu juventude liuhusi edukasaun, formasaun profisionál, abilidade emprezariál, desportu, arte, no literasia dijitál.
Governu mós kolabora hela ho organizasaun sosiedade sivíl sira hanesan Sentru ba Haburas Movimentu Direitu Umanu (SBHMDU) no AJTL hodi implementa sistema alerta antesipada, formasaun mediasaun, lideransa juventude, literasia mídia, no reportajen dame.
“Modelu Timor-Leste subliña knaar hosi joven sira hodi harii reziliénsia komunitária no partisipa iha governasaun seguransa nian, duke lori de’it identifikasaun ofisiál. Abordajen integradu ne’e prevene ho efetivu estremizmu hodi investe iha rikusoin ne’ebé folin liu iha nasaun: nia joven sira,” hatete David.
Prezensa Timor-Leste iha workshop ne’e reprezenta hosi partisipante na’in-lima husi Servisu Imigrasaun Timor-Leste, Diresaun Jerál MJDAK, Sentru ba Haburas Movimentus Direitus Umanus (SBHMDU) no Asosiasaun Jornalista Timor-Leste (AJTL), marka pasu importante ida ba integrasaun nasaun iha enkuadramentu rejionál seguransa ASEAN .
Jornalista : Cidalia Fátima
Editora : Julia Chatarina





