iklan

AILEU, HEADLINE

Embaixada Indonézia no MAPPF inaugura instalasaun akikultura Tilápia iha Aileu

Embaixada Indonézia no MAPPF inaugura instalasaun akikultura Tilápia iha Aileu

Embaixada Indonézia no MAPPF inaugura instalasaun akikultura Tilápia iha Aileu.

AILEU, 19 Dezembru 2025 (TATOLI)— Embaixada Indonézia iha Timor-Leste no Ministériu Agrikultura, Pekuária, Peska, no Floresta (MAPPF), inaugura instalasaun akuakultura ho forma kultivasaun Tilápia hodi kombate má nutrisaun no inseguransa ai-han, iha aldeia Lahae, munisípiu Aileu.

Programa ne’e hetan fundu husi Governu Indonézia, liuhusi Embaixada Indonézia ho montante Rp4.512.801.238, no ho kolaborasaun ho Institut Pertanian Bogor (IPB), Indonesian AID no Governu Timor-Leste, liuhusi MAPPF.

Ministru Agrikultura Pekuária, Peska no Floresta, Marcos da Cruz, hodi Governu Timor-Leste nia naran agradese ba Governu Indonézia nia apoiu hodi dezenvolve akuakultura, nune’e ajuda hamenus má nutrisaun iha komunidade lokál.

“Ita hasoru nafatin problema seguransa ai-han no má nutrisaun, tanba labarik barak mak sei sofre ho kondisaun sira ne’e. Tanba ne’e, liuhusi setór peska, ministériu serbisu hodi hasa’e produsaun ikan”, Marcos da Cruz hateten iha inaugurasaun instalasaun akuakultura iha Aileu.

Governante ne’e relata katak MAPPF mós estabelese ona tanki ikan iha Glenu (Ermera), Vikeke, Maliana (Bobonaru), no Maubara (Likisá) hodi produs ikan oan ba komunidade atu haki’ak.

“Bazeia ba levantamentu sira, konsumu ikan nian hahú aumenta iha tinan ne’e, husi 6 kg kada ema ba 8,7 kg. Ne’e signifika katak komunidade hahú konxiente katak ikan hanesan fonte ida ho proteína aas. Governu tenke serbisu maka’as hodi atinje nivel konsumu ida-ne’e, tanba alvu 10 kg kada ema iha kada tinan”, nia hateten.

Ministru mós rekoñese katak kolaborasaun ida-ne’e tulun tebes Governu Timor-Leste hodi atinje meta dezenvolvimentu no hein katak instalasaun akuakultura ida-ne’e sei kontinua maski hasoru dezafiu oioin.

Embaixadór Indonézia iha Timor-Leste, Nugroho Aribhimo, afirma katak programa ne’e reprezenta kolaborasaun entre Governu Repúblika Indonézia no Timor-Leste hodi dezenvolve Akuakultura Integradu iha Timor-Leste. Faze dahuluk kompleta ona ho susesu no ohin lansa ofisialmente.

“Programa subvensaun ne’e halo parte iha kompromisu hamutuk nasaun rua nian hodi kombate má nutrisaun no hadi’a seguransa alimentár iha Timor-Leste. Programa ne’e foin dahuluk implementa tinan ne’e no karik konkorda malu, hein katak bele kontinua implementa ba tinan sira tuirmai hodi garante benefísiu sira ne’ebé di’ak no sustentavel liu”, nia hateten.

Programa ne’e kompleta ho konstrusaun fasilidade haki’ak ikan, treinamentu, fornesimentu ekipamentu peska nian, no fornesimentu fini no hahán ikan nian.

“Programa ne’e implementa liuhusi sinerjia no kolaborasaun entre Indonesian AID, Universidade Agríkola Bogor, MAPPF Timor-Leste, no komunidade Aileu. Ba kolaborasaun ida-ne’e ami hato’o ami-nia apresiasaun no agradesimentu kle’an ba parte hotu-hotu ne’ebé envolve”, nia hateten.

Hodi esplika katak implementasaun programa ne’e hahú ho formasaun ba komunidade peska Aileu iha IPB Bogor, tuirmai konstrusaun tanke ikan, no prosesu haruka ikan-oan husi Indonézia mai Timor-Leste, sira ne’e hotu presiza preparasaun no koordenasaun ne’ebé kle’an.

Nia subliña katak Indonézia iha kompromisu atu kontinua fó apoiu ba Governu Timor-Leste iha esforsu ba dezenvolvimentu iha setór oioin, inklui setór peska.

“Espera katak, programa ne’e bele fó benefísiu ne’ebé di’ak ba komunidade peska nian iha Aileu, kontribui ba hadi’a seguransa ai-han nasionál Timor-Leste nian, no hametin liután lasu amizade entre Indonézia no Timor-Leste”, nia hateten.

Reprezentante IPB, Prof. Dra. Mala Nurilmala, subliña katak konstrusaun instalasaun akuakultura ne’e nu’udar pasu estratéjiku ida iha dezenvolvimentu akikultura sustentavel iha Timor-Leste.

“Programa ne’e foka la’ós de’it ba hasa’e produsaun ikan bee-moos, maibé mós ba transferénsia teknolojia kultivasaun husi Indonézia, hadi’a kapasidade rekursu umanu, no atende komunidade nia nesesidade proteína hodi apoia seguransa ai-han no prevene má nutrisaun”, dehan.

Tuir nia, konseitu ne’ebé implementa hela mak akikultura integradu, engloba atividade haki’ak ikan liuhusi kreximentu ikan to’o tamañu konsumu, uza sistema kultivasaun ne’ebé efisiente, adapta ba kondisaun ambientál lokál, no fásil atu replika husi haki’ak ikan sira iha Timor-Leste.

Instalasaun akuakultura ne’ebé inauguradu kompostu husi tanke sirkulár 12 ho luan metru 5 no naruk metru 1, ne’ebé fahe ba tanki lima ba haki’ak, tolu ba haki’ak prospetivu, no haat ba haki’ak viveiru. Aleinde ne’e, iha tanke haat ne’ebé taka ho HDPE ho medida metru 13 x 12 x 1,2.

Tanki idaidak sei iha ikan tilápia 1.560. Ho taxa sobrevivénsia (SR) pursentu 80, estimativa populasaun ikan ne’ebé kolleta kada kolam maka 1.248. Ho pezu kolleta médiu grama 250 kada ikan, produsaun potensiál atinje maizumenus kilógrama 312 kada kolam, ka totál maizumenus kilógrama 1.248 husi kolam haki’ak haat.

Iha fatin hanesan, Prezidente Autoridade Munisípiu Aileu, João Bosco, agradese ba apoiu hotu ne’ebé fó ba Aileu, tanba ajuda tebes komunidade.

“Ami husu atu habelar programa akuakultura ne’e, tanba iha fatin balun seluk iha Aileu ho kondisaun favoravel bele implementa tan hanesan iha aldeia Liurai, Saboria, no Seloi Kraik, ne’ebé bele dezenvolve”, nia hateten.

Autoridade ne’e mós rekomenda formasaun ba agrikultór ikan sira iha Aileu hodi habelar komunidade nia koñesimentu, aliña ho planu atu halo Aadeia Lahae sai futuru destinu turístiku haki’ak ikan.

Jornalist: Arminda Fonseca

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!