iklan

EKONOMIA, HEADLINE

MF-SEI organiza fórum diálogu kona-ba Deklarasaun Orsamentu Jéneru 2026

MF-SEI organiza fórum diálogu kona-ba Deklarasaun Orsamentu Jéneru 2026

Governu Timor-Leste, liuhusi Ministériu Fianansa realiza diálogu kona-ba Deklarasaun Orsamentu Jéneru 202, iha salaun Ministeriu Finansa, Aitarak-Laran, Dili, kinta (19/02). Imajen Tatoli/Jogerzo

DILI, 19 Fevereiru 2026 (TATOLI) – Ministériu Finansa (MF), liuhusi Diresaun-Jerál Planeamentu Orsamentu (DGPO) servisu hamutuk ho Sekretariu Estadu Igualidade (SEI) realiza fórum diálogu kona-ba Deklarasaun Orsamentu Jéneru 2026.

Fórum ne’e lidera husi Vise-Ministra Finansa, Regina de Jesus de Sousa, no Sekretária Estadu ba Igualdade, Elvina Sousa Carvalho, no mós Embaixadora Austrália ba Igualdade Jéneru, Michelle O’Byrne, ho parseiru dezenvolvimentu sira, diretór-jerál no diretór nasionál husi ministériu relevante, reprezentante sosiedade sivíl, no seluk tan.

Diálogu ne’e foka ba konsisténsia kompromisu polítika Governu nian, Orsamentu Estadu ba tinan 2026 ne’e koloka ba igualdade jéneru hanesan prioridade estratéjiku transversál ida ne’ebé apoia kreximentu ekonómiku inkluzivu, dezenvolvimentu sosiál, no fortalesimentu institusional.

Fórum ne’e mós sei sai nu’udar plataforma atu troka esperiénsia entre Austrália no Timor-Leste, ne’ebé hala’o hamutuk ho vizita Embaixadora Austrália nian ba Asuntu Jéneru iha Ázia-Pasifiku.

Lihuhosi diálogu ida-ne’e fornese plataforma ida ba nasaun rua ne’e atu troka hanoin kona-ba integrasaun perspetiva jéneru nian iha siklu orsamentál tomak, husi planeamentu no orsamentasaun, implementasaun, no monitorizasaun nian hodi garante katak hatán duni ba nesesidade sidadaun sira nian.

Vise-Minstra Finansa, Regina de Jesus de Sousa. Imajen Tatoli

Vise-Ministra Finansa, Regina de Jesus, afirma Ministériu Finansa institusionaliza ona Orsamentu Responsivu ba Jéneru iha kuadru Jestaun Finanseira Públika nu’udar instrumentu bazeia ba rezultadu sira.

“Orsamentu ne’ebé responde ba jéneru ne’e sai ba ami-nia foka prinsipál ka esforsu sira hodi garante katak rekursu públiku sira hamosu impaktu ekonómiku ne’ebé inkluzivu no sustentavel. Governu Timor-Leste iha nafatin kompromisu tomak hodi avansa aprosimasaun ne’e tuir prioridade nasionál sira”, nia hateten.

Iha tinan fiskál 2026, Governu aloka liu millaun $33 ba atividade sira ne’ebé kontribui diretamente ba hadi’a igualdade jéneru no hakbiit feto sira. Deklarasaun Orsamentu Jéneru ba tinan ida-ne’e fó análize kle’an liu kona-ba ligasaun entre alokasaun fiskál no polítika prinsipál Governu nian, inklui Deklarasaun Maubisse, Planu Asaun Nasionál ba Eliminasaun Violénsia Bazeia ba Jéneru, no ajenda Feto, Pás, no Seguransa.

“Ita tenke asegura katak kada dolar, kada polítika, no kada programa kontribui duni ba justisa, empoderamentu, no prosperidade”, dehan.

Nu’udar parte ida husi reforsu institusionál, Ministériu Finansa enkoraja hela liña ministeriál sira atu hahú halibur relatóriu anuál sira ne’ebé reflete ho klaru alokasaun programa sira hodi promove inkluzaun iha sira idaidak nia setór.

Sekretária Estadu Igualdade, Elvina de Sousa Carvalho. Imajen TATOLI

Sekretária Estadu Igualdade, Elvina Sousa Carvalho, subliña katak orsamentu Estadu la’ós instrumentu ne’ebé neutru, maibé reflete liu ba prioridade, valór, no opsaun polítika Governu nian.

“Liuhusi kolaborasaun instituisaun sira hanesan ohin ami asiste dezeña no implementa orsamentu Estadu ho maneira ida ne’ebé aborda konkretamente dezigualdade jéneru no apoia empoderamentu feto”, dehan.

Nia destaka katak Deklarasaun Orsamentu Nasionál ba Jéneru, ne’ebé inklui tinan-tinan iha Livru Orsamentu Estadu nian dezde 2018, serve hanesan mekanizmu transparénsia ida hodi hatudu oinsá rekursu sira aloka hodi taka lakuna jéneru nian.

Tuir nia, dokumentu ne’e la’ós de’it hatudu progresu ne’ebé hetan ona, maibé mós identifika área sira ne’ebé presiza nafatin atensaun liután. Nia mós hato’o ninia apresiasaun ba Governu Austrália ba ninia apoiu kontínua hodi hametin sistema, kapasidade, no mekanizmu responsabilizasaun relasiona ho orsamentu ne’ebé responde ba jéneru iha Timor-Leste.

Embaixadora Austrália ba Igualdade Jeneru iha Ázia Pasífiku, Michelle O’Byrne. Imajen Tatoli

Embaixadora Austrália ba Igualdade Jéneru, Michelle O’Byrne, elojia Timor-Leste nia progresu no lideransa hodi adota aprosimasaun orsamentasaun komprensivu ne’ebé responde ba jéneru.

“Ami rekoñese no apresia Timor-Leste nia lideransa hodi promove orsamentu ne’ebé responde ba jéneru. Austrália sai nafatin parseiru komprometidu, fornese apoiu alvu liuhusi PROSIVU hodi hametin sistema sira, dadus, no responsabilizasaun”, nia hateten.

O’Byrne esplika katak iha Austrália, proposta polítika foun hotu-hotu iha nivel federál presiza atu inklui análize impaktu jéneru nian molok hetan votasaun husi gabinete. Análize ida-ne’e avalia se polítika ne’ebé propoin iha impaktu ne’ebé la hanesan ba feto, mane, no grupu vulneravel sira seluk.

Nia subliña katak maski polítika ida mosu neutru, iha prátika ida-ne’e bele iha impaktu sira ne’ebé la hanesan tanba ema sira la moris iha kondisaun sira ne’ebé hanesan. “Hodi halo impaktu sira ne’e vijivel, Governu sira bele dezeña polítika sira no investimentu sira ne’ebé prodús rezultadu sira ne’ebé ekuitativu liu”, nia katak.

Tuir O’Byrne, igualdade jéneru hasoru nafatin dezafiu signifikativu sira iha nivel mundiál. Tanba ne’e, orsamentasaun ne’ebé responde ba jéneru nu’udar mekanizmu konkretu ida hodi garante katak polítika públika sira apoia seguransa ekonómika, koezaun sosiál, no estabilidade nasionál no rejionál.

Fórum diálogu ida-ne’e mós subliña importánsia husi dadus dezagregadu tuir jéneru, konsulta ho sosiedade sivíl, no implementa prinsípiu transparénsia no responsabilizasaun iha etapa hotu-hotu jestaun orsamentál nian.

Atividade ida-ne’e reafirma kompromisu kompartilladu Timor-Leste no Austrália nian hodi garante katak orsamentu Estadu serve nu’udar instrumentu dezenvolvimentu ne’ebé justu, inkluzivu, no orientadu ba rezultadu ba sidadaun hotu-hotu.

Jornalista: Arminda Fonseca 

Editora: Maria Auxiliadora 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!