Xanana hala’o vizita-haree direta Fósil Iktosauru iha Foho Lesululi Kailaku

BOBONARU, 08 Agostu 2026 (TATOLI)—Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão ho membru Governu balun, sábadu ne’e, hala’o vizita bá Foho Lesululi iha Postu Administrativu Kailaku, Munisípiu Bobonaru, hodi haree direta fatin deskobrimentu ba Fósil Iktosauru husi Institutu Jeosiénsia Timor-Leste (IGTL, sigla portugés).
Iha vizita ne’e, Prezidente IGTL, Job Brites dos Santos, esplika ba Primeiru-Ministru katak deskobrimentu ba fósil ne’e iha 2020, bainhira ekipa ida bá halo peskiza iha Foho Lesululi ba prospesaun mina no gás, iha fatuk sedimentáriu nian mak deskobre.
Tuir nia, bainhira sira hetan fósil ida, ruin-boot no sira konfuzaun, entaun sira iha kooperasaun ho universidade sira iha Austrália UWA [The University of Western Australia] Perth, konvida profesór sira ho sira-nia ajuda koopera tan ho profesór sira husi Uppsala University-Swedia no University of Oslo iha Noruega, sira mai ajuda halo primeira eskavasaun iha 2022, iha COVID-19 nia-laran no momentu ne’ebá IGTL sei Institutu Petróleu no Jeolojia (IPG, sigla portugés) hela.
Nia dehan, depoizde eskavasaun ne’e sira lori amostra sira-ne’e bá no daudaun iha hela Universidade Uppsala no Oslo atu péritu sira halo estudu ida profundu.
“Sítiu ne’e ami fó naran Fósil Iktosauru ka Ichthyosaurus, Ichtyo ne’e katak ikan, Saurus ne’e signifika lagartu ka reptile, nia ikan maibé hanesan reptil ida,” Job Brites dos Santos hateten iha Kailaku.

Fósil Iktiosauru ne’e mate ho grupu no la’ós ida de’it. “Ichthyosaurus momentu liu iha área Kailaku, ihaa [tinan] millaun 240 bá kotuk iha tempu jeolojia ema bolu triájiku, momentu ne’ebá ema nia moris domina iha tasi-laran no dinosaurus domina iha kontinente.
Tuir Job Brites, ba dahuluk iha Timor-Leste hetan Iktiosauru moris iha emisfériu súl, tanba mundu ne’e tuir liña ekuadór ne’ebé fahe ba rua. Baibain deskobrimentu anteriór, Inktiosauru moris de’it iha emisfériu norte hanesan iha Noruega, Rúsia no Suésia.
Husi estudu sientífiku sira-ne’e daudaun atrai ona BBC husi Inglareta mai halo ona dokumentáriu sientífiku fulan kotuk. Daudaun ne’e iha prosesu editing, tinan oin públika ona dokumentáriu sientífiku kona-ba fósil iktosauru ne’ebé moris ka hetan iha Timór ne’e.
Nia esplika, importánsia husi sítiu ne’e rasik IGTL halo ona kooperasaun ho Rede Jeoparke Globál (GGN, sigla inglés), ida-ne’e instituisaun ida ajuda promove sítiu sira valór importante internasionál ne’e atu rejistu iha UNESCO.
Iha fulan kotuk, IGTL halo kooperasaun ho Prezidente GGN, Prof. Artur Sá, semana kotuk lori haleu tiha Timor ikus mai iha Lesululi ne’e, nia rasik deklara ona iha nia notisía iha Europa katak Timor-Leste iha poténsia boot kandidatu sítiu sira-ne’e sai Rede Jeoparke Globál UNESCO.
“Ida-ne’e importante tebes tanba bainhira ita kandidata sítiu ne’e ba iha Rede Jeoparke Globál Prof. Artur Sá mak sei avalia no hafasil atu kandidatu ne’e bele pasa. Jeoparke ne’e sítiu importante ida, ne’ebé bele atrai vizitante sira ho espesífiku liu, sira-ne’ebé interese ba haree sasán sientífiku sira hanesan ne’e,” nia dehan.
Iha mundu ne’e, iha Jeoparke hamutuk 251 husi nasaun 51. Husi jeoparke 251 ne’e tuir dadus estatéstiku iha tinan kotuk ne’e atrai ona vizitante millaun 500.

“Husi dadus ne’e ita-nia sítiu ne’e mak konsege dudu tama iha sítiu jeoparke hetan deklarasaun husi UNESCO. Vizitante millaun 500 ne’e pursentu rua mak Timor mós bele fó ona rendimentu boot ba komunidade lokál sira. Ka impaktu sósiu ekonómiku ba komunidade lokál nomós ajuda kreximentu ekonomia lokál. Liuliu apoiu dezenvolvimentu sustentavel,” nia dehan.
Prezidente IGTL ne’e haktuir, ho prezensa Primeiru-Ministru ne’e importante tebes atu konsiente hela katak iha sítiu ne’e importante entaun kondisaun bázika ne’ebé importante mak eletrisidade, estrada, seguransa no komunidade lokál sira mós tenke ajuda IGTL kuidadu fatin ne’e tanba sentru husi jeoparke ne’e mak komunidade, tanba nia benefísiu ne’e ba komunidade.
Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, husu IGTL atu kontinua serbisu di’ak no husu nafatin komunidade iha área refere proteje fatin refere ho di’ak no labele foti sasán sira-ne’e ba faan.
Prezidente Autoridade Munisípiu Bobonaru, Paulo Moniz, hateten hanesan autoridade lokál nia parte sei halo esforsu oinsá komunidade sira kuidadu fatin ne’e tanba, bainhira Foho Lesululi sai jeoparke mundiál sei fó impaktu pozitivu ba komunidade lokál tanba sei hetan vizitante husi vizitór sira.
“Ha’u husu komunidade nafatin kuidadu sítiu ne’e ho di’ak tanba futuru sei fó reseita di’ak ba ita. Ami mós sei halo esforsu nune’e bele dezenvolve fatin ne’e sai fatin turizmu,” nia dehan.
Iha vizita Primeiru-Ministru Xanana Gusmão ba Foho Lesululi ne’e akompaña mós Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana, Germano Santa Brites, inklui komunidade iha fatin refere.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editór : Cancio Ximenes

