iklan

HEADLINE

SEI ho parseiru lansa programa igualdade jéneru ba instituisaun públika

SEI ho parseiru lansa programa igualdade jéneru ba instituisaun públika

Sekretária Estadu Igualdade, Elvina de Sousa Carvalho no Reprezentante foun UNDP iha Timor-Leste, Katyna Argueta, hasai foto hamutuk iha serimónia asina akordu ofisiál no formasaun ba implementasaun padraun igualdade jéneru ba instituisaun públika sira iha Timor-Leste, iha salaun Hotel Timor, Kinta (26/02/2026). Imajen TATOLI/Egas Cristovão

DILI, 26 Fevereiru 2026 (TATOLI)—Sekretaria Estadu Igualdade (SEI) no parseiru dezenvolvimentu sira, Kinta ne’e, lansa programa igualdade jéneru ba instituisaun públika sira, iha ámbitu programa Pro PALOP-TL ISC, faze III iha Timor-Leste.

Sekretária Estadu Igualdade, Elvina de Sousa Carvalho, hateten Programa Pro PALOP-TL ne’e ko-finansiadu husi Uniaun Europeia ne’ebé jere husi Programa Nasaun Unida ba Dezenvolvimentu (PNUD). Programa ne’e importante tebes atu hametin governasaun ekonómika, transparénsia no prestasaun konta iha nasaun sira ko’alia lian Portugés iha Áfrika no iha Timor-Leste.

“Ita-nia esforsu sira mak atu asegura katak planeamentu, elaborasaun orsamentu no pratika institusionál sira reflete prinsípiu sira-ne’ebé hakerek iha konvensaun kona-ba eliminasaun forma hotu-hotu diskriminasaun hasoru feto sira,” nia hatete ba jornalista sira iha Hotel Timor, Kinta ne’e.

Elvina hatutan katak programa ida-ne’e sei implementa iha instituisaun tolu hanesan Tribunál Rekursu (TR), Ministériu Finansa (MF) no Komisaun Funsaun Públika (KFP).

“Lansamentu ba igualdade jéneru iha instituisaun públika sira la’ós de’it marka ida ba Timor-Leste, maibé mós símbolu forte ida husi ita-nia kompromisu atu integra perspetiva jéneru iha nivel hotu-hotu governasaun. Ida-ne’e hatudu katak igualdade jéneru la’ós de’it ideál abstratu, maibé padraun prátiku no mensuravel ne’ebé tenke orienta ita-nia polítika sira, orsamentu no servisu loroloron,” nia salienta.

Iha parte seluk, Reprezentante Rezidente Programa PNUD, Katyna Argueta, informa programa ne’e atu hametin igualdade jéneru dahuluk mak atu hametin metodolojia no dezenvolve igualdade jéneru.

“Pontu segundu, Timor-Leste ohin loron sai iha liña oin husi nasaun sira iha Ázia-Pasífiku ne’ebé hakarak promove igualdade jéneru iha rejiaun. Timor-Leste mak nasaun dahaat ne’ebé simu lideransa no kompromisu atu halo mudansa kulturál kle’an atu atinje ekuidade jéneru,” nia hateten.

Pontu terseiru mak inisiativa ida-ne’e labele realiza se laiha apoiu husi Uniaun Europeia, tanba Uniaun Europeia mak parseiru boot ida ba Timor-Leste iha apoiu dezenvolvimentu sustentavel.

“Liuhusi parseria entre Uniaun Europeia, SEI no PNUD mak ita lansa ohin inisiativa ida-ne’e atu promove kualidade jéneru,” nia tenik.

Projetu ida-ne’e hetan finansiamentu husi Uniaun Europeia ho montante liu euro millaun ida no implementa husi PNUD.

Enkonraja feto konkorre iha eleisaun podér lokál 

Entretantu, Sekretária Estadu Igualdade (SEI), Elvina Sousa Carvalho enkoraja feto sira atu konkorre másimu iha implementasaun eleisaun podér lokál iha 2027.

“Bainhira ita ko’alia kona-ba desentralizasaun no podér lokál, preparasaun Sekretaria Estadu Igualdade dezde inísiu komesa ona iha hanoin atu avansa polítika desentralizasaun iha podér lokál mak feto tenke tanke preparada,” Elvina subliña.

Tanba ne’e mak Sekretária Estadu Igualdade ho nia papél fahe informasaun no mós hakbiit feto sira iha vida polítika.

“Liuhusi formasaun no atividade sira seluk, la’ós SEI de’it mak halo nia servisu maibé ho nia parseiru sira, tanba Sekretaria Estadu Igualdade iha nia pontu vogál iha munisípiu sira-ne’ebé mak halo atividade no mós ho Asosiasaun Feto Munisipál sira,” nia haktuir.

Tuir observasaun husi Sekretária Estadu Igualdade katak feto Timor-Leste mós bele partisipa másima iha desentralizasaun administrativa no podér lokál tanba lei fó dalan atu feto sira partisipa asembleia munisipál.

“Tuir observasaun katak feto Timor-Leste mós bele ona atu partisipa iha desentralizasaun administrativa no podér lokál. Ita-boot sira hatene katak ita sei iha asembleia munisipál, tanba ne’e mak feto sira iha munisípiu tenke preparada atubele partisipa iha eleisaun ne’e tanba Lei Kámara Munisipál fó kuota 30% ba feto sira iha asembleia munisipál,” nia konklui.

SEI sei selebra Loron Mundiál Feto

Relasiona ho Loron Mundiál Feto ne’ebé mak sei akontese iha 08 Marsu, Sekretaria Estadu Igualidade servisu hamutuk ho UN Women no mós parseiru sira hotu iha planu kria diálogu hodi promove igualidade jéneru iha Timor-Leste.

“Governu sei komemora hamutuk ho UN Women no parseiru sira halo diálogu no mós Parlamentu Nasionál, hodi ko’alia kona-ba partisipasaun feto iha polítika no mós promosaun igualdade jéneru iha Timor-Leste,” Elvina dehan iha Hotel Timor.

Sekretária Estadu Igualidade hateten komemorasaun sira hanesan ne’e inspira ema hotu bele partisipa iha vida polítika.

“Hanesan baibain ha’u hateten komemorasaun loron sira-ne’e atu inspira ita atubele kria polítika ruma ne’ebé mak inkluzaun,” nia tenik.

Iha fatin hanesan, Prezidente Rede Feto Timor-Leste, Zélia Fernandes informa Rede Feto Timor-Leste forma ona ekipa téknika liuliu ba violénsia bazeia ba jéneru hodi diskute intervensaun saida mak Rede Feto Timor-Leste sei halo iha 08 Marsu tinan-ne’e.

“Atu halo iha munisípiu ka nasionál maibé ha’u seidauk fiska. Karik fiksa ha’u sei informa fali maibé posivelmente ami sei hamutuk ho ekipa téknika ba prevensaun violénsia bazeia ba jéneru nian,” nia akresenta.

Jornalista: Osória Marques

Editór: Xisto Freitas da Piedade

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!