Top

KHUNTO husu promove edukasaun kulturál hodi hasoru impaktu globalizasaun

Deputadu KHUNTO, Luís Roberto. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 17 Marsu 2026 (TATOLI)-Bankada Kmanek Haburas Unidade Nasionál Timoroan (KHUNTO) preokupa ho impaktu negativu husi globalizasaun iha tempu ohin loron, nune’e husu atu promove edukasaun kulturál iha sosiedade.

Vise-Prezidente bankada KHUNTO, Luís Roberto, fó hanoin bá timoroan tomak atu matan-moris no neon-na’in, tanba kultura ema estranjeiru sira-nian liuhusi impaktu globalizasaun komesa invade no hamihis daudaun tradisaun hirak ne’ebé moris nanis kedas hosi bei’ala sira.

Tanba ne’e nia husu atu moris nu’udar timoroan loloos no hatuur kedas ho nia-abut kulturál. “Mezmu parte oioin, inklui ministériu relevante halo ona esforsu lubun ida atu dezenvolve no valoriza ita-nia tradisaun sira no esforsu eduka hodi hasa’e morál sidadaun sira-nian, maibé infelizmente ho impaktu globalizasaun situasaun balun sai aat liután, liuliu ita-nia oan joven, inklui mós katuas ho ferik sira balun”, nia levanta liuhusi deklarasaun polítika bankada nian iha reuniaun plenária Parlamentu, ohin.

Tuir nia, impaktu globalizasaun iha nia pontu pozitivu no negativu ne’ebé komesa hamihis valór kulturál no hatún dignidade morál Timor-Leste nian atu fanu filafali ema hotu.

Tuir Konstituisaun, ema hotu ninia direitu no liberdade ne’ebé konsagradu no rekoñese mós ba mudansa globalizasaun sira.Maibé, Partidu KHUNTO ne’ebé moris ho prinsípiu Tane o Emar, Tane o Lisan no Tane o Rain, nune’e ho mehi ida atu hatutan de’it morál ne’ebé bei’ala sira horik hela liuhusi nia ukun ho bandu, no Santa Igreja nia ukun fuan sira, kondena maka’as sidadaun sira ne’ebé utiliza direitu no liberdade ba prátika hahalok imorál hodi kontribui de’it ba instabilidade no halakon morál umanidade iha família no sosiedade”, dehan.

Nia hateten ho mudansa globalizasaun, joven timoroan barak laiha ona koñesimentu ba kultura. “Hanoin katak globalizasaun mak dalan di’ak liu ona, hodi haluha tiha abut ne’ebé ita horik nu’udar timoroan nafatin mantein ninia orijinalidade nu’udar timoroan”.

Bankada hanoin atu hametin no tane aas kultura Timor-Leste nian hodi bele prevene degradasaun morál iha sosiedade, mak husu ba Parlamentu Nasionál no Governu atu tetu no kria lei ho regulamentu hodi bele kontrola hahalok sira ne’ebé kontribui ba imorál iha sosiedade no halo lei hodi kriminaliza prátika hahalok imorál iha fatin públiku.

“Edukasaun kulturál tenke la’o nu’udar atividade nasionál, hodi fó esplikasaun sira kona-ba importánsia oinsá asegura no tane aas kultura Timor-Leste”, nia rekomenda.

Deputadu ne’e mós sujere kriasaun regra sira tenke fó kbi’it ba autoridade seguransa hodi bele garante movimentasaun ba joven sira ne’ebé halo prátika hahalok imorál iha fatin públiku.

Jornalista: Nelson de Sousa

Editora: Maria Auxiliadora

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!