DILI, 17 abril 2026 (TATOLI)—Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) hamutuk ho Governu liuhusi Ministériu Saúde selebra loron mundiál saúde no selebra aniversáriu Organizasaun Mundiál Saúde nian ba dala-78, ne’ebé servisu hamutuk hodi elimina moras sira iha Timor-Leste.
“Ha’u hamriik iha uta-boot nia oin ho gratidaun kle’an no haksolok hodi ita selebra aniversáriu Organizasaun Mundiál Saúde nian ba dala-78, ne’ebé durante ne’e ita servisu hamutuk hodi elimina moras sira iha Timor-Leste,”Reprezentante OMS iha Timor-Leste,Arvind Mathur hateten bainhira halo diskursu hodi selebra aniversáriu OMS nian, iha salaun Multifunsaun GMN, Bebora, ohin.
Reprezentante ne’e dehan, ho prezensa husi Ministra Saúde no Ministra Edukasaun hanesan servisu iha parseria besik, ne’ebé durante ne’e halo hodi foka ba moras sira iha TL.
“Asaun siénsia ne’ebé lori mai ita ai-moruk sira ne’ebé dispozitivu sira vasina sira ne’ebé iha servisu hamutuk ho governu fornese asisténsia téknika bazeia ba evidénsia globál no kontestu ba nasionalidade, ita halakon ona moras poliu sarampu rubela ain potis no ita mos elimina ona moras malaria,” nia relata.
Iha fatin hanesan, Ministra Saúde, Elia dos Reis Amaral hateten ho aniversáriu Organizasaun Mundiál Saúde nian ba dala 78 ne’e, OMS sempre hamutuk ho MS iha tempu surtu no dezafiu hotu no mós durante prosesu difisil iha sistema saúde sira.
“Iha kalan ida-ne’e hanesan Ministra Saúde hato’o agradese ba apoiu tomak durante ne’e tema ba tinan ida-ne’e mak “hamutuk ba saúde hamriik ho siensia” refleta ho espiritu ba iha parseiru sira.Resultadu hotu ne’ebé ha’u hato’o iha kalan ida-ne’e bazeia ba evidênsia sientífiku no iha esperiénsia iha OMS lori mai iha ita nia leet. Mundu ohin loron nian informasaun sala bele fó impaktu iha ema nia moris, tanba ne’e siénsia hanesan responsaabilidade ida no Timor-Leste hamriik metin ho responsabilidade ida ne’e,” nia afirma.
Nia esplika, MS atu atinji servisu saúde sira husi tinan 2021-2025 haree fila fali sente orgullu ho rezultadu ne’ebé atinji hamutuk no servisu profisionál saúde sira no parseiru sira ne’ebé mak tuun mai iha ne’e sai posível.
“Ita atinji rezultadu istóriku hanesan ita elimina moras rubela iha fulan-jullu iha tinan-2023 no ita elimina ona ain-potis fulan-outubru iha tinan-2024. Ita elimina ona moras malária, iha fulan-jullu 2025. Eliminasaun malária hanesan Vitória boot ida-ne’ebé mak nasaun mais dezenvolvidu no rekursu oioin ne’ebé barak liu maibé seidauk konsegue. Ita mós mantein atu elimina moras poliu sarampu no tetanu ba iha materna neo natál ita aumenta rastreiu kankru serviks ba inan hamutuk 955 no introduz teste diagnostiku ba vírus HPV hamutuk ho OMS, UNICEF no MS halo kampana vasinasaun HPV ne’ebé atinjimentu di’ak kobertura nasionál ba labarik feto sira ho idade 11-14 anos,” nia esplika.
Autoridade saúde ne’e haktuir, MS introduz imunizasaun ba labarik tinan ida ne’ebé atinji 78% imunizasaun kompleta ba labarik tinan rua ita atinji 85% no ba tinan-neen ba 80% iha tinan-2025.
Nia relata, Ministériu Saúde realiza kampana ho Ministériu Edukasaun kona-ba dieta saudavel iha komunidade no iha fasilidade saúde liuhusi kampana mensál nutrisaun no programa saúde eskolar liuhusi programa 5S dehan lae. Husi progaram 5S dehan lae ba hamlaha, bebidas alkool , alimentu konten midar ka midar aas, moras lumriga no tabaku no moras kulit.
“Ita halo hamutuk ho Ministériu Edukasaun ho apoiu tékniku husi OMS no apoiu finanseiru husi parseiru seluk ita sempre kolabora no monitoriza programa merenda eskolar ne’ebé haree ba saúde orál, saúde matan, tilun no problema ko’alia no mós haree ba dezenvolvimentu komprensivu no saúde psikiatria kolabora ho Ministériu Edukasaun atu regula ai-han ne’ebé mak fa’an iha eskola oin, rezultadu atividade liuhusi rastreiu eskolar ho totál eskola ensinu báziku hamutuk 1.100 eskola ne’ebé mak ita halo rastreiu ba 5s nian,” nia dehan.
Nune’e, Prezidente Repúblika, José Ramos Horta dehan, iha aniversáriu Organizasaun Mundiál Saúde nian ba dala-78, ba OMS, nia forsa traballu iha mundu tomak. Tema Loron Mundiál Saúde ba tinan ida ne’e – ‘Hamutuk ba saúde. Hamriik ho siénsia’- ne’e apropriadu tebes ba fatin ne’ebé Timor-Leste hamriik.
“Saida maka ita atinji ona iha tinan hirak nia laran, ita atinji hamutuk. No pasu ida-idak ba oin hetan orientasaun husi siénsia. Saúde sai hanesan sentrál ba ha’u-nia kompromisu nasionál no internasionál. Iha Asembleia Jerál ONU nia eventu sira kona-ba saúde, no iha ha’u nia enkontru ho Diretór-Jerál Dr. Tedros iha Jenebra iha fulan-Fevereiru ne’e, ha’u ko’alia ona ba Timor-Leste no ba valór sira ekuidade no siénsia nian hodi forma nasaun ida-ne’ebé saudavel liu. Ha’u lori nafatin ho ha’u konversa ho Dr. Tedros. Nia hato’o parabéns ba Timor-Leste ba realizasaun barak, no importante: sertifikasaun istórika resente ba eliminasaun malária, no ita-nia resposta determinada hasoru COVID-19,” Xefe Estadu afirma.
Nia esplika, oportunidade atu ko’alia diretu ho Dr. Tedros kona-ba dezafiu sira ne’ebé maka iha Timor-Leste hanesan dengue, tuberkuloze, moras la hada’et ne’ebé aumenta, mudansa klimátika no nesesidade urjente ba servisu espesialidade sira.
“Durante dékada rua-resin ona, OMS la’o hamutuk ho Timor-Leste liuhusi susar no rekuperasaun. Parseria ida-ne’e ajuda ona ita-nia nasaun atu hetan rezultadu balun ne’ebé notavel eliminasaun moras neen nu’udar ameasa ba saúde públika husi ita-nia rai no ikus liu malária. Ba ida-ne’e, ha’u hato’o ha’u-nia agradesimentu kle’an ba OMS, ba ami-nia parseiru sira, no ba traballadór saúde timoroan sira, voluntáriu sira, sientista sira, ekipa saúde públika nian, no família sira ne’ebé sira-nia dedikasaun halo realizasaun sira-ne’e sai posivel.Maibé hanesan OMS fó hanoin mai ita, eliminasaun sira la’ós fin ida iha nia an rasik. Sira tenke hetan protesaun. Vijilánsia la remata ho sertifikadu. Ita hatene ida-neʼe. Ita sei la sai komplasente.Tanba iha eliminasaun hotu-hotu nia kotuk hamriik buat ruma ne’ebé boot liu: vijilánsia ne’ebé maka’as liu, instituisaun sira ne’ebé iha kapasidade, traballadór saúde sira ne’ebé iha kompromisu, no komunidade sira ne’ebé fiar no hola parte,” nia relata.
Sistema ne’ebé maka’as liu sai vizível iha maneira oioin vijilánsia moras nian muda ba plataforma dijitál sira. Servisu diagnóstiku móvel sira ne’ebé uza teknolojia foun ajuda hela atu detekta tuberkuloze iha komunidade sira ne’ebé susar atu alkansa. OMS ajuda ona treinu médiku no enfermeiru liu rihun ida iha kuidadu emerjénsia no apoia unidade kuidadu krítiku sira.Agora daudaun Timor-Leste iha ninia instalasaun produsaun oksijéniu médiku indíjena rasik.
“Iha kalan ne’e, ha’u mós haree promesa husi telemedisina no uza teknolojia iha ne’ebé dadus tempu-reál bele uza ba foti desizaun. Ministra Dra Elia Amaral no Dr Arvind ko’alia ona kona-ba “Programa Integrado de Saúde” hanesan dalan ida hodi lori servisu sira, inklui kuidadu espesialista, besik liu ba família sira no komunidade sira. Ha’u fiar katak inovasaun sira hanesan telemedisina bele hametin liután ida-ne’e,” nia haktuir.
Timor-Leste presiza hadi’a ospitál sira hodi fornese servisu espesialidade no super-espesialidade.
“Ita tenke kontinua investe iha formasaun ba profisionál saúde espesialista sira.No hanesan nasaun illa ki’ik ida, ita hatene saida maka nasaun boot sira foin hahú atu konsidera: mudansa klimátika maka emerjénsia saúde nian.Ha’u kontente katak serbisu kona-ba sistema saúde sira ne’ebé reziliente,” nia konklui.
Jornalista : Felicidade Ximenes
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo




