SÃO TOMÉ E PRÍNCIPE, 19 Jullu 2026 (TATOLI) – Iha loron eleisaun prezidensiál iha São Tomé no Prínsipe, ne’ebé hala’o iha Domingu ne’e (19/7), Tatoli halo entrevista ho eleitór-sira hodi buka hatene sira-nia perspetiva kona-ba Prezidente foun no destaka prioridade sira ne’ebé mak Xefe Estadu foun sei halo ba nasaun ne’e.
Eleitór-sira destaka nesesidade atu prezidente foun bele iha kapasidade atu governa ho transparénsia, dignidade, no kompromisu ba dezenvolvimentu, liu-liu iha área sira hanesan edukasaun, saúde, enerjia, no hadi’a kondisaun sosiál.
Édina Marcília, eleitora husi distritu Lembá, hatete Xefe Estadu foun tenke sai figura ida ne’ebé iha kapasidade hodi lidera nasaun “ho dignidade no onestidade”, fó prioridade ba dezenvolvimentu nasionál.
“Ha’u hein katak Prezidente tuirmai bele governa São Tomé e Príncipe ho dignidade, ho onestidade liuliu, no serbisu ba dezenvolvimentu ita-nia rain nian,” nia afirma.
Entre mudansa sira ne’ebé Édina Marcília hakarak haree mak setór saúde no edukasaun, tanba área hirak ne’e hasoru nafatin difikuldade.

“Sistema saúde iha São Tomé presiza atensaun maka’as, nune’e mós edukasaun. Karik sira serbisu duni atu nune’e ami populasaun bele sente di’ak iha ami nia nasaun rasik,” nia hatete.
Nune’e mós, Fernando Vicente da Cruz defende katak Prezidente tuir mai tenke sai líder ida ne’ebé reprezenta sidadaun São Tomé e Príncipe tomak no kria kondisaun atu nasaun ne’e bele utiliza di’ak liután ninia rekursu naturál no umanu sira.
Eleitor ne’e mós fiar katak país ne’e tenke esforsu hodi hamenus dependénsia ba ajuda internasionál no hametin ekonomia nasionál. “Ami hakarak, loron ida, São Tomé e Príncipe la’ós sai nasaun ida ne’ebé simu de’it ajuda internasionál, maibé mós bele fó ka kontribui fali buat ne’ebé mak ami-nia nasaun presiza,” nia hatutan.
Iha fatin hanesan, Orlando dos Ramos da Trindade hein katak Xefe Estadu foun sei tau povu sai sentru ba desizaun sira. “Ha’u hein katak Prezidente tuir mai bele governa ho transparénsia no halo buat hotu atu povu mak hetan benefísiu, tanba dala barak sira ne’e mak hetan benefísiu barak liu husi eleisaun ne’e no haluha katak sira eleitu atu serbisu povu,” nia afirma.
Votante ne’e defende implementasaun polítika públika ne’ebé di’ak liu hodi aselera dezenvolvimentu sosiál no ekonómiku arkipélagu nian. “Ha’u hein katak polítika públika sira ne’ebé di’ak liu sei implementa atu nune’e ita-nia nasaun bele avansa tantu iha kualidade sosiál no ekonómika, tanba sei falta dezenvolvimentu,” nia dehan.
Iha parte seluk, Vidigal Dinis, profesór no rezidente ida iha rejiaun Guadalupe, defende katak São Tomé e Príncipe presiza líder ida ho kapasidade organizasionál no iha kooperasaun ho forsa polítika sira seluk atu nune’e bele servisu hamutuk hodi serví povu no nasaun.
Eleitór ne’e destaka área prioridade sira ne’ebé presiza tau atensaun hanesan enerjia, bee, no saláriu setór públiku nian. Vidigal Dinis fiar katak nasaun ne’e presiza unidade nasionál entre líder polítiku no povu.
“Buat ne’ebe ita hakarak maka iha Governu ida ne’ebe halo oituan liu no organiza nasaun ida ne’e, tanba nasaun ne’e ita nian. Ita iha sosiedade ida ne’ebé edukada, ema ne’ebé kapas, nasaun ne’ebé furak,” nia hateten.
Eleitór ne’e defende mós formasaun Governu unidade nasionál, ho partisipasaun husi partidu polítiku oioin, hodi hasoru dezafiu nasaun nian iha setór oioin.

“Ha’u hakarak São Tomé e Prínsipe iha Governu unidade nasionál, iha ne’ebé iha ema husi partidu hotu-hotu halibur malu hodi halo nasaun ne’e la’o ba oin,” nia dehan.
Iha eleisaun prezidensiál, ne’ebé hala’o iha Domingu ne’e, konta ho kandidatu na’in neen no eleitór liu rihun 142 mak ezerse sira nia direitu.
Notísia relevante: Ohin, sidadaun São Tomé e Príncipe hili sira-nia Prezidente Repúblika foun
Jornalista: Afonso do Rosário
Editora: Isaura Lemos de Deus





