ESSA Baukau konkista medalla sanulu husi kompetisaun STICK 2026 iha Malázia

DILI, 20 Jullu 2026 (TATOLI) – Estudante husi Eskola Sekundária Santo António (ESSA) Teulale Baukau (ESSA Sénior) no Sentru Ensinu Báziku Katóliku (CEBC) Santo António Teulale Baukau (ESSA Júnior) lori medalla osan-mean lima no prata lima, nomós simu Youth Ambassador Award 2026 iha Science, Technology, Innovation and Creativity Konference (STICK) 2026, ne’ebé realiza iha Kuala Lumpur, Malázia.
Rezultadu ne’e halo Timor-Leste sai hanesan ida husi delegasaun ne’ebé hetan prestasaun aas liu iha konferénsia no kompetisaun internasionál bazeia ba Science, Technology, Engineering, Arts and Mathematics (STEAM), ne’ebé hala’o entre loron 15 no 19 Jullu 2026.
Atividade ne’e halibur estudante, profesór, investigadór no inovadór joven husi nasaun oioin atu aprezenta sira-nia peskiza, projetu inovasaun no dezenvolve kapasidade hanoin krítiku, komunikasaun sientífika no kolaborasaun internasionál.

Delegasaun Timor-Leste kompostu husi estudante na’in-sanulu no profesór na’in-tolu, fila mai Dili iha segunda-feira ne’e (20/7) ho aviaun Batik Air. Hafoin to’o iha Timor-Leste, sira hala’o misa agradesimentu iha Kapela Don Bosco Komoro ba susesu ne’ebé hetan.
Diretór ESSA Sénior Baucau, Pe. Adérito Manuel Euclídes Victor da Costa, SDB, hateten katak susesu ida-ne’e la akontese iha tempu badak, maibé hahú husi prosesu naruk ne’ebé hahú iha fulan-Marsu 2026.
Tuir nia, dalan ba Malázia hahú bainhira estudante ESSA Júnior manán primeiru lugar iha programa siénsia ida iha Likisá, ne’ebé lori sira bá tuir kompetisaun internasionál iha Kamboja. Iha ne’ebá, sira konsege hetan Grand Award, Titanium no Silver, no tanba rezultadu ida-ne’e mak sira simu titulasaun hanesan Science Ambassador ba Timor-Leste.
“Prestasaun iha Kamboja loke dalan ba ami atu hetan oportunidade tan hodi partisipa iha STICK Malázia. Estudante sira hatudu katak Timor-Leste bele mós kompete iha nivel internasionál”, Pe. Adérito hateten.

Nia dehan katak oportunidade ida-ne’e sai momentu importante ba estudante ESSA Júnior no Sénior atu lori Timor-Leste nia naran, liuhusi siénsia no teknolojia. Maibé, atu to’o iha etapa ida-ne’e presiza esforsu no apoiu husi parte barak.
Pe. Adérito agradese ba inan-aman estudante sira ne’ebé fó apoiu tomak ba sira-nia oan, nomós ba Banku Nasionál Komérsiu Timor-Leste (BNCTL) ne’ebé fó tulun ba delegasaun hodi partisipa iha konferénsia internasionál ne’e.
“Ha’u hanesan diretór haree katak papél inan-aman importante tebes ba edukasaun no futuru oan sira. Tanba sira-nia apoiu mak ami bele marka prezensa iha Malázia”, nia hateten.
Kompetisaun ne’e ezije partisipante sira atu tuir semináriu, orientasaun sientífika no halo projetu inovadór neen ne’ebé buka solusaun ba problema reál sira iha komunidade. Molok ba Malázia, estudante sira mós simu orientasaun husi Komisaun Nasionál Timor-Leste ba UNESCO (KNTLU) no profesór sira iha área matemátika, kímika no fízika.
Nia dehan estudante sira mós hasoru dezafiu boot iha lia-inglés, maibé organizadór fó autorizasaun atu uza Artifisial Intelijénsia (AI) hanesan ferramenta atu ajuda hodi komprende matéria no prepara aprezentasaun.
“Estudante sira kuaze la toba tanba tenke prepara aprezentasaun no remata serbisu barak. Maibé, sira hatudu vontade boot, espíritu sakrifísiu no determinasaun atu lori naran Timor-Leste ba nivel internasionál”, nia hateten.
Estudante na’in-sanulu ne’e kompostu husi ESSA Sénior sia no Júnior ida, ho akompaña husi profesór na’in-tolu.
Tuir nia, uluk sira hanoin katak medalla prata de’it mak bele hetan, maibé iha rezultadu ikus, Timor-Leste konsege lori fila medalla osan-mean lima, prata lima no mos simu Youth Ambassador Award 2026, ne’ebé sai sinál katak estudante timoroan bele mós konkorre ho nasaun seluk iha área siénsia no inovasaun.
“Prestasaun ida-ne’e sai motivasaun ba estudante sira atu prepara-an ba konferénsia internasionál sira tuirmai. Sira prova ona katak Timor-Leste iha kapasidade iha área siénsia”, dehan.

Partisipante ida husi ESSA Sénior Baukau, Angel Grace Costa de La Rosa, ne’ebé agora estuda iha klase 10, dehan dezafiu boot liu durante STICK mak kooperasaun iha ekipa no utilizasaun lia-inglés.
“Iha tempu balun membru ekipa seidauk bele serbisu hamutuk dho i’ak. Nune’e mós iha estudante balun seidauk komprende lia-inglés ho di’ak. Maibé, ami buka dalan oioin atu kompleta malu no ramata serbisu hotu”, Angel dehan.
Nia realsa katak motivasaun boot liu mak tanba sira la lori de’it naran eskola, maibé lori mós naran Timor-Leste. “Ami tenke iha vontade boot tanba ami reprezenta nasaun. Ami mós agradese ba inan-aman sira ne’ebé fó apoiu tomak ba ami atu tuir atividade ida-ne’e”, nia hato’o.
Tuir pájina Komisaun Nasionál Timor-Leste ba UNESCO (KNTLU), durante preparasaun ba STICK 2026, estudante sira dezenvolve projetu inovasaun hodi buka solusaun ba problema komunidade no nasaun.
“Sira mós simu treinamentu kona-ba aprezentasaun, komunikasaun sientífika no integrasaun konseitu reál sira ho utilizasaun AI, hodi hasa’e sira-nia kriatividade, hanoin krítiku no kapasidade inovadora iha área STEAM”, katak.
KNTLU parabeniza estudante no profesór sira ne’ebé lori naran Timor-Leste ba palku internasionál, liuhusi prestasaun iha área siénsia, teknolojia no inovasaun, no enkoraja joven timoroan atu kontinua dezenvolve sira-nia talentu ba dezenvolvimentu nasaun.
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora

