DILI, 20 Jullu 2026 (TATOLI) – Prezidente Rede Globál Jeoparke (GGN, sigla inglés), Prof. Artur Sá, fiar katak Indonézia bele sai referénsia no parseiru estratéjiku ba Timor-Leste hodi aselera dezenvolvimentu no kandidatura ba estatutu Jeoparke Globál UNESCO nian.
Prof. Artur Sá deskreve Indonézia hanesan nasaun viziña ida ne’ebé besik liu ne’ebé agora mosu hanesan forsa boot ida iha rede jeoparke globál. Agora, Indonézia iha Jeoparke Globál UNESCO hamutuk 12, ne’ebé hetan klasifikasaun datoluk iha mundu hafoin Xina no España.
Jeoparke 12 UNESCO nian iha Indonézia mak hanesan Jeoparke Toba Caldera, Merangin iha Jambi, Belitung, Ciletuh-Palabuhanratu, Gunung Sewu, Foho Batur, Rinjani iha Lombok, Krater Ijen, Maros iha Pangkep, Raja Ampat, Kebumen, no Meatus.
“Indonézia maka ezemplu ne’ebé besik liu. Esperiénsia no koñesimentu ne’ebé akumula husi peritu sira iha Indonézia konserteza bele fó perspetiva sira ne’ebé iha valór ba Timor-Leste. Nune’e, Timor-Leste la presiza kópia tomak matadalan, tanba jeoparke idaidak úniku no adapta ba matenek no karaterístika sira husi nia rejiaun idaidak”, Artur Sá hateten bainhira to’o iha Aeroportu Internasionál Nicolau Lobato, Dili.
Nia hatutan katak forsa prinsipál UNESCO Global Geoparks nian maka iha prinsípiu rede, iha ne’ebé nasaun sira aprende ba malu no fahe esperiénsia (prátika di’ak liu).
Timor-Leste nia alvu prinsipál ida ba dezenvolvimentu jeoparke mak fatin fósil foho Lesululi, ne’ebé lokaliza iha postu administrativu Kailaku, munisípiu Bobonaru.
Área ne’e kontein fósil sira husi ichthyosaur ida, réptil tasi antigu ida ne’ebé kalkula ho tinan millaun 250, ne’ebé deskobre husi ekipa IGTL durante levantamentu jeolójiku ida iha tinan 2020.
Hodi mantein fatin ne’e nia autentisidade no integridade naturál durante prosesu dokumentasaun sientífika internasionál husi British Broadcasting Corporation (BBC), IGTL deside ona seidauk bele halo muru protesaun ka lutu hale’u tanba sei iha hela prosesu filmajen.
Prezidente IGTL, Job Brites dos Santos, esplika katak dokumentáriu sientífiku, ne’ebé envolve investigadór internasionál sira husi Universidade Uppsala (Suésia), Universidade Oslo (Noruega), no Universidade Austrália Osidentál, tuir planu sei remata iha tinan ne’e no sei fó sai iha nivel mundiál husi BBC iha tinan 2027.
“Tuir akordu ho ekipa BBC nian, ne’ebé hahú fali filmajen finál iha fulan-Jullu ne’e, ami mantein hela estadu naturál husi fatin Lesululi nian. Konstrusaun husi infraestrutura protesaun fízika nian no lutu sei hahú fali bainhira filmajen tomak hotu ona”, Job Brites, esplika.
Tuir prosesu peskiza, Governu Timor-Leste, liuhusi IGTL, Komisaun Nasionál ba UNESCO Timor-Leste (NatCom), no Sekretaria Estadu Floresta, kontinua finaliza enkuadramentu legál no dokumentu sira ba kandidatura ofisiál ba estatutu Jeoparke Globál UNESCO nian ba foho Lesululi.
Dadaun ne’e, Governu hakerek hela Dekretu Jurídiku espesiál ida hodi submete ba Konsellu Ministru hanesan baze legál ba protesaun área ne’e nian, molok haruka dokumentu ofisiál sira ba Sede UNESCO iha Paris, Fransa.
Notísia relevante: Prezidente GGN vizita Timor-Leste hodi esplora poténsia Jeoparke Globál UNESCO nian
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora





