Biografia Dom Jaime Garcia Goulart ho kna’ar fó formasaun ba padre timoroan sira

DILI, 01 Setembru 2026 (TATOLI) – Nu’udar preladu Timór nian, Dom Jaime Garcia Goulart fó atensaun partikulár ba kna’ar misionáriu no formasaun padre timoroan sira-nian. Durante nia mandatu lidera dioseze Dili, populasaun Katólika aumenta hosi maizumenus 30,000 ba liu 150,000. Nune’e mós númeru estudante sira iha eskola misaun nian aumenta hosi 1,500 ba 8,000.
Dom Jaime Garcia Goulart (Candelária do Pico, 10 Janeiru 1908 – Ponta Delgada, 15 Abril 1997) nu’udar bispu dahuluk Dioseze Dili nian; nia governa dioseze hanesan vigáriu jerál entre loron 22 Janeiru 1940, no 17 Janeiru 1941. Nia hetan nomeasaun nu’udar administradór apostóliku iha loron 18 Janeiru 1941, knaar ne’ebé nia kaer to’o loron 11 fulan-Outubru tinan 1945. Ikusmai, nia hetan nomeasaun nu’udar bispu, hodi ukun dioseze hosi loron 14 fulan-Outubru tinan 1940 Loron 31 fulan-Janeiru tinan 1967.
Formasaun no presbiteradu
Jaime Garcia Goulart moris iha parókia Candelária iha Illa Pico, oan husi João Garcia Goulart no Maria Felizarda Goulart. Nia iha relasaun—iha nia parte aman no inan—ho Kardeál José da Costa Nunes; nia avó-feto hosi parte aman nian, Isabel Emília da Costa, maka kardeál nia aman nia alin-feto, no nia avó-feto hosi parte inan nian, Isabel Felizarda de Castro, maka kardeál nia inan nia alin-feto.
Inspiradu hosi nia primu nia ezemplu, nia sai ba Makau iha tinan 1921, ho de’it tinan 13, hamutuk ho labarik-mane azoreanu na’in sanulu-resin-ida seluk. Iha ne’ebá, nia tuir Semináriu Diosezenu São José. Bainhira sei estudante teolojia, nia hetan nomeasaun nu’udar sekretáriu ba nia primu, ne’ebé iha tempu ne’ebá nu’udar Bispu Makau nian.
Jaime Garcia Goulart aproveita vizita ba Azores husi Bispu José da Costa Nunes hodi kompleta ninia estudu teolójiku iha Semináriu Episkopál iha Angra, sidade ne’ebé nia hetan ordenasaun nu’udar padre iha loron 10 fulan-maiu tinan 1931. Nia selebra ninia misa dahuluk iha loron 15 fulan-maiu tinan ne’e kedas iha ninia parókia moris-fatin iha illa Candelária, iha illa Canária.
Iha tinan ne’e kedas, nia fila ba Makau, hela iha-ne’ebá to’o tinan 1933 molok transfere ba Timór, iha ne’ebé nia hala’o knaar nu’udar komisáriu to’o tinan 1937. Durante períodu ne’e, nia serbisu hodi harii Semináriu Menór Na’in-Feto Fátima nian iha misaun Soibada, ne’ebé loke odamatan iha loron 13 fulan-Outubru tinan 1936.
Iha tinan 1937, nia fila hikas ba Makau, hela to’o tinan 1940, tinan ne’ebé nia fila-fali mai Timór hodi serbí nu’udar Vigáriu Jerál ba misaun sira iha territóriu ne’ebá.
Maski nune’e, tanba esforsu Bispu José da Costa Nunes nian ho Santa Sé, kria Dioseze Dili via bull papal *Sollemnibus conventionibus* iha loron 4 fulan Setembru tinan 1940, sai hanesan sufragan Arkidioseze Goa no Daman nian; Padre Jaime Garcia Goulart hetan nomeasaun nu’udar ninia Administradór Apostóliku dahuluk iha loron 18 fulan-Janeiru tinan 1941.
Ho surtu Funu Pasífiku nian, situasaun iha Timór sai aat liután—uluk ho to’o hosi forsa olandeza no australianu sira iha loron 17 fulan-Dezembru tinan 1941, no tuirmai tanba okupasaun brutál Japaun nian ne’ebé hahú iha loron 19 fulan-Fevereiru 1942.
Jaime Garcia Goulart sei hala’o hela knaar nu’udar Administradór Apostóliku bainhira nia envolve “iha insidente ida ho Japonés sira, hodi fó asisténsia espirituál ba Katóliku Australianu balu no empresta nia karreta hodi salva aviaun R.A.F. ida ne’ebé kanek.” Konsekuentemente, iha loron 15 fulan-Dezembru tinan 1942, nia hetan obrigasaun atu husik Administrasaun Apostóliku no amlulik sanulu-resin-ida. Madre sira, hamutuk ho grupu ida hosi sidadaun portugés sira,” buka refújiu iha Austrália tanba okupasaun Japaun nian ba territóriu ne’e.
Durante Funu Pasífiku, “misionáriu na’in-haat lakon sira-nia vida iha Timór Portugés: na’in-rua hosi Trás-os-Montes, ema rai-na’in ida—Pe. Abílio Caldas—no ida hosi Terceira, Pe. Noberto Barros.”
Hafoin funu remata, Santa Sé nomeia Padre Jaime Garcia Goulart nu’udar Bispu dahuluk Dili nian iha loron 12 Outubru 1945. Hanesan nia iha Austrália, nia konsagrasaun hala’o iha Igreja St. Patrick iha Sydney iha loron 28 Outubru 1945; konsagradór prinsipál maka Giovanni Panico—iha tempu ne’ebá Arsebispu Titulár Justiniana Prima nian no Delegadu Apostóliku ba Austrália, no kardeál ida iha futuru—enkuantu ko-konsagradór sira maka Norman Thomas Gilroy, Arsebispu Sydney nian no kardeál futuru nian, no John Aloysius Coleman, Bispu Armidale nian. Konsul portugés iha Sydney, Álvaro Brilhante Laborinho, marka prezensa iha serimónia ne’e, hanesan mós kuaze komunidade portugés tomak.
Episkopadu
Nia halo ninia entrada solene iha Dioseze Dili iha loron 9 Dezembru 1945, hodi hetan ida-ne’e rahun no ho maioria estrutura pastorál sira iha ruin nu’udar rezultadu husi okupasaun Japoneza iha Timór, ne’ebé remata iha fulan balun antes.
Nu’udar preladu Timór nian, Dom Jaime Garcia Goulart fó atensaun partikulár ba kna’ar misionáriu no formasaun padre timoroan sira-nian. Durante nia mandatu lidera dioseze, populasaun Katólika aumenta hosi maizumenus 30,000 ba liu 150,000, no númeru estudante sira iha eskola misaun nian aumenta hosi 1,500 ba 8,000. Iha domíniu edukasaun nian, nia foka liuliu iha formasaun katekista sira-nian—prosesu ne’ebé hahú tinan hirak liubá husi Dom João Paulino de Azevedo e Castro, iha tempu ne’ebá Bispu Makau nian—no iha konsolidasaun Semináriu Menór Na’i-Feto Fátima nian iha Soibada.
Ho despaxu ida ho data 23 Maiu 1964, governu portugés fó ba nia grau Ofisiál hosi Orden Prínsipe Enrique nian nu’udar rekoñesimentu ba nia servisu sira iha Timor Portugés.
Hodi fó razaun kona-ba fadiga no saúde ne’ebé ladún di’ak, Dom Jaime Garcia Goulart husu atu Santa Sé nomeia bispu koadjutór ida ho direitu susesaun nian iha tinan 1965; Dom José Joaquim Ribeiro, Bispu Titulár Egeae nian—ne’ebé iha tempu ne’ebá serbisu iha Arkidioseze Évora nian—hetan nomeasaun ba knaar ne’e. Tuir nia susesór nia instalasaun, nia rezigna-an iha loron 31 fulan-Janeiru tinan 1967, hodi sai nafatin Bispu Titulár Trofimiana nian. Iha loron 28 fulan-Fevereiru tinan 1967,
“Ema rihun ba rihun halibur iha aeroportu Dili nian, iha pista ninin sira, no iha estrada nia sorin ne’ebé lori ba ne’ebá.” Nia kaer títulu ne’e to’o loron 27 fulan-Janeiru tinan 1971, bainhira nia rezigna-an hodi sai Bispu Eméritu Dili nian.
Episkopadu eméritu
Hafoin rezigna-an husi nia dioseze, Dom Jaime Garcia Goulart fila fali ba Açores, to’o iha fulan Agostu 1967 no inisialmente hela iha sidade Horta iha illa Faial. Tuirmai nia muda ba illa Pico, iha-ne’ebé—iha nia parókia nativa Candelária—nia dirije Patronato Infantil da Casa de São José, instituisaun privada ba bem-estar sosiál ne’ebé harii hosi nia primu, Kardeál Dom José da Costa Nunes.
Iha loron 3 fulan-Novembru tinan 1985, nia maka konselebrante ida iha serimónia bensaun nian ba Katedrál Angra nian hafoin nia rekonstrusaun hafoin estragu sira ne’ebé kauza hosi rai-nakdoko sira iha loron 1 fulan-Janeiru tinan 1980.
Razaun saúde lori nia atu hela ho membru família sira iha Rabo de Peixe, iha illa São Miguel; nia mate ho idade 89 iha sidade Ponta Delgada iha loron 15 fulan-Abril tinan 1997. Nune’e loron 01 Setembru tinan 2026 Governu no Igereja deside lori fila Dom Jaime Garcia Goulart nia restu mortal mai Dili hamutuk ho Dom Martinho Lopes.

