iklan

EDUKASAUN, HEADLINE

DIT halo peskiza konstrusaun báziku mota la tuir padraun enjeñeiru

DIT halo peskiza konstrusaun báziku mota la tuir padraun enjeñeiru

Komunidade ne’ebé hela iha mota ninin iha área Comoro, nia uma hetan estragu hafoin udan-boot sesta (25/02/2022). Imajen Tatoli/António Dasiparu

DILI, 21 jullu 2022 (TATOLI)–Grupu peskizadór hosi Dili Institutu of Technology (DIT) konsidera inundasaun ne’ebé akontese tinan kotuk iha kapitál Dili tanba konstrusaun báziku mota la tuir padraun enjeñeiru ne’ebé prepara ona.

Xefe Departamentu Siénsia Ezata no Siénsia Naturál hosi Institutu Nasionál Siénsia Teknolojia, Gregorio Rangel, hateten, peskizadór hosi DIT foti área peskiza bee sai kauza ba inundasaun ne’ebé akontese iha munisípiu Dili.

“Tanba peskizadór sira konsidera konstrusaun báziku mota iha kapitál Dili la tuir padraun ne’ebé enjeñaria sira orienta ona. Loloos ita tenke fó atensaun másimu ba konstrusaun báziku mota, nune’e bainhira mota tun karik bele kontinua asegura situasaun no kondisaun iha mota sira. Ita atu tau rede ruma hodi satán mota tenke tau uluk fatuk sira iha okos hodi bele satán mota,” Xefe Departamentu hateten ba Agência Tatoli, iha edifísiu Institutu Nasionál Siénsia Teknolojia (INCT, sigla portugés), Balide, foin lalais ne’e.

Notísia relevante: Governu halo esforsu rekupera estragu infraestrutura públiku impaktu hosi kalamidade

Nune’e, peskizadór sira rekomenda atu fó sai ona katak sedimentasaun mota ne’e loloos husik livre, atu nune’e bainhira udan-boot no mota tun karik ba loos tasi. Tanba ne’e, mota laran labele iha ai fatuk no rai henek butuk iha laran hodi nune’e labele halo inundasaun.

“Peskizadór sira relata, bainhira sira sukat mota nia luan, identifika velosidade mota aa’s akompaña ho kurva mota ne’ebé kloot, entaun bele hamosu impaktu iha futuru karik komunidade hela besik iha mota ninin sei simu konsekuénsia,” nia akresenta.

Rekomendasaun hosi padraun ne’ebé hato’o hosi enjeñaria no peskizadór sira katak populasaun ne’ebé hela iha área mota sira mínimu tenke metru 10 rai mamuk hosi estrada ou metru 10 rai mamuk uma hosi mota.

“Maibé realidade populasaun sira hela besik liu iha mota, entaun sira hola parte ona hosi inundasaun iha kapitál Dili,” nia tenik.

Ho nune’e, peskizadór DIT sujere ba Governu atu hadi’a konstrusaun baze mota nian, halo re-florestrasaun mínimu no sedimentasaun mota tenke hamoos.

“Presiza hetan atensaun atu nune’e bainhira udan-boot no mota tun la presiza akontese tan inundasaun iha sidade Dili,” nia fó hanoin.

Jornalista   : Tomé Amado

Editora       : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!