iklan

HEADLINE, POLÍTIKA

Komisaun E husu MAP halo atendimentu urjénsia ba irrigasaun Mota Manatuto

Komisaun E husu MAP halo atendimentu urjénsia ba irrigasaun Mota Manatuto

Mota sobu moru irrigasaun Bulutu ne'ebé lokaliza iha postu administrativu Laleia, munisípiu Manatuto. Imajen/Simião da Costa.

DILI, 03 jullu 2022 (TATOLI)-Komisaun E trata asuntu Infraestrutura iha Parlamentu Nasionál (PN), liu hosi fiskalizasaun iha fulan hirak liu observa katak Ministéiru Agrikultura no Peska (MAP) presiza halo atendimentu ho urjénsia ba intake irrigasaun mota Manatuto ne’ebé hetan estragu iha 04 abríl 2021.

Notísia Relevante: Komisaun D husu Governu normaliza irrigasaun sira iha Manatuto

Prezidente Komisaun E, Franscisco de Vasconcelos akompaña hosi membru komisaun  deputadu na’in-hitu no tékniku PN fulan hirak liuba halo fiskalizasaun ba munisípiu Manatuto hodi haree direita ba ba intake irrigasaun mota Manatuto presiza hetan atensaun lalais.

Komisaun mós halo relatóriu fiskalizasaun hodi aprezenta iha reuniaun plenária komisaun permanente iha lorsa tersa (02/08/2022) hodi hato’o ba parte ezekutivu hodi bele tau atensaun.

“Rekomenda ba Ministéiru Agrikultura no Peska (MAP) atu halo atendimentu ho urjénsia ba intake irrigasaun Mota Manatuto ne’ebé mak hetan estragu hosi kalamidade iha 04 abríl 2021,”  refere relatóriu komisaun E ne’ebé Agéncia TATOLI asesu, kuarta ne’e.

Akontesimentu kalaminadade 04 abríl 2021 ne’e, bee-mota Manatuto konsege estraga tiha intake irrigasaun mota Manatuto halo hosi parseiru dezenvolvimentu Japan International Cooparation Agency (JICA) ne’ebé servisu hamutuk ho Ministériu Agrikultura no Peska (MAP).

Hosi akontesimentu ida-ne’e mós estraga tiha dalan hodi asesu ba iha intake irrigasaun nian, no konstrusaun intake irrigasaun mota Manatuto halo iha tinan 2000 hosi JICA. Objetivu hosi kontrusaun ida-ne’e atu bele halibur bee-mota hodi fahe ba área produtivu hanesan toos no natar, hare ba munisípiu Manatuto sai fatin potensiál ba vida agrikultura nian tanba jeografikamente munisípiu ne’e nia rai luan no maiória komunidade sira hala’o moris hanesan agrikultór.

Komisaun E Parlamentu Nasionál mak komisaun permanente ne’ebé asegura iha organika rejimentál PN ho kna’ar akompañamentu iha ámbitu espesialidade nian ne’ebé ligadu ho asuntu matéria sira kona-ba atividade lejislativa.

Kona-ba kontrolu no fiskalizasaun ba atividade sira Governu nian hatuur iha rejimentu PN númeru 3 artigu 95 no númeru 3 artigu 145 Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (KRDTL), no alínea c artigu 35 no artigu 79 tanba ne’e realizasaun ba vizita ida-ne’e organika tuir despozisaun rejimentál ne’ebé iha.

Rejimentu PN fó kompeténsia ba komisaun espesializa permanente sira hodi hatene tuir asuntu polítiku sira, administrativu no apresia aktu sira Governu nian.

Vizita téknika ne’e enkuadra tuir planu atividade komisaun E nian ba tinan 2022 no planu vizita ne’e hetan aprovasaun hosi deliberasaun reuniaun komisaun nian ne’ebé define vizita servisu ba munisípiu Manatuto, ho objetivu atu observa kondisaun jerál atividade servisu administrasaun ligadu ho projetu sira infraestrutura inklui halibur informasaun importante kona-ba dezáfiu no obstákulu sira.

Objetivu hosi vizita ida-ne’e atu haree no diretamente ezekusaun orsamentu iha kapitál dezenvolvimentu prinsiplamente ba projetu PDIM, PNDS, liña ministeriál no projetu fundu esfraestrutura ba tinan 2021.

Maibé, iha parte seluk vizita refere mós ho intensaun atu responde ba preokupasaun no reklamasaun hosi komunidade sira ligadu ho fatin ka terrenu balun ne’ebé mak iha poténsia ba risku estragu ne’ebé fó ameasa ba komunidade sira-nia hela fatin no ba seguransa moris.

Programa vizita téknika ne’e hala’o vizita projetu reabilitasaun estrada hanesan Kaenlaran-Barique, estrada Agricola office-suku Aubeon, estrada Manlala Jct-Buarahun no ikus mak vizita no observa kondisaun intake irrigasaun mota Manatuto.

Vizita projetu reabilitasaun estrada Kaenlaran-Barike  

Projetu reabilitasaun estrada Kaenlaran-Barike ho totál distánsia kilométru sia (9) halo hosi kompañia Gimso Brother’s Unip, Lda, ho valór kontratu $300,792.46 no projetu ne’e konstrusaun fiziku atinje ona 34.11%.

Ba projetu reabilitasaun ne’e la signifika trosu sira-ne’e atu hadi’a tomak maibé sei hadi’a fatin sira-ne’ebé mak risku, atu nune’e bele fasilita transporte no komunidade sira ba área rurál, projetu reabilitasaun estrada R4D sei halo servisu importante mak hanesan manutensaun rutina no sira seluk.

Durante fiskalizasaun iha terrenu, delegasaun komisaun E nota katak kondisaun estrada di’ak uitoan ona kompara ho tinan tolu ba kotuk. Maibé iha observasaun ba projetu ne’ebé hala’o hosi Manufahi Kiik Unip, Lda, delegasaun komisaun observa iha servisu balun hanesan plum concrete kualidade ladun di’ak, nune’e iha terrenu orienta kedas Diretór Obra, Públika atu fó atensaun ba kompañia refere atu servisu ho di’ak no mantein kualidade.

Tuir informasaun ne’ebé iha kompañia Manufahi Kiik Unip, Lda, daudaun ne’e la ezekuta servisu iha terrenu ka paradu hela tanba ho razaun falta finansiamentu hosi kompañia ne’e rasik no hosi parte Obra Públika munisípiu Manatuto haruka ona karta xamada dahuluk maibé seidauk hetan resposta.

Iha bibán ne’e, delegasaun komisaun E sujere ba Obra Públika munisípiu atu orienta ba tékniku sira atu halo kontrolu didi’ak ba servisu sira iha terrenu no mós orienta ba kompañia atu aloka sira-nia tékniku hodi halo akompañamentu durante ezekusaun servisu iha terrenu.

Ligadu ho kualidade estrada ladun di’ak ne’ebé halo hosi kompañia durante komisaun nota iha trerenu no parte Obra Públika munisípiu relata katak loos duni iha parte plum concrete no hosi parte Obra Públika informa ona ba kompañia maibé to’o agora seidauk iha asaun ruma, tan ne’e seidauk halo pagamentu ba servisu sira-ne’ebé mak kualidade ladún di’ak.

Vizita projetu reabilitasaun estrada agrikula-suku Aubeon

Projetu reabilitasaun estrada agrikula-suku Aubeon fahe ba pakote rua ho totál distánsia kilométru 6,2, pakote dahuluk hosi Uma Boku halo hosi kompañia Linoel Unip, Lda, ho distánsia kilométru 3,2 no pakote daruak hosi suku Aubeon ho distánsia kilométru 3,2 ezekuta hosi kompañia Wekoi Unip, Lda.

Projetu estrada rurál ba dezenvolvimentu hetan supervizaun másima hosi tékniku Obra Públika munisípiu Manatuto no reabilitasaun estrada ida-ne’e ho servisu importante mak hanesan manutensaun rutina, cement masonry no petration macadam.

Diretór Obra Públiku munisípiu hateten durante implementasaun servisu iha terrenu ne’ebé mak hala’o hosi kompañia Wekoi Unip, Lda, la’o ho di’ak no agora daudaun konstrusaun fíziku iha terrenu nahe tiha ona base course  no iha tempu  besik kompañia sei nahe asfaltu (penetration macadam).

Projetu reabilitasaun konsidera hanesan estrada rurál, tan ne’e métodu asfaltu tuir tékniku Obra Públika ne’e sei uza penetration macadam no prosesu kona-ba nahe asfaltu mak hanesan kompañia sei nahe uluk sub base course, base course no ikus foin nahe asfaltu. Kona-ba asfaltu nia mahar maizumenus senti-metru 10, ba métodu penetration macadam kompostu hosi asfaltu been (prime coat) fatuk rahun medida 35 ho 23 milimetru no fatuk uut (abu batu).

Tuir Obra Públika munisípiu katak, bainhira trosu ne’e ramata sei fasilita mós transporte rodoviáriu hosi postu administrativu Natarbora ba munisípiu Vqueque.

Enkuantu kompañia Lionel Unip, Lda, daudaun ne’e halo konstrusaun fizíku foin atinje 6.14% no servisu iha terrenu paradu hela ho razaun falta finansiamentu hosi kompañia ne’e rasik. Hosi  parte Obra Públiku munisípiu nian fó ona karta ba kompañia maibé seidauk iha resposta ruma nune’e Obra Públika ba kompañia hodi halo reuniaun ho Dirasaun Nasionál Estrada, Ponte, Kontrola no Cheias (DNEPCC, siglá portugés) hodi bele rona no buka solusaun ba problema finansiamentu kompañia nian.

Vizita projetu reabilitasaun estrada Manlala Jct-Buarahun

Projetu reabilitasaun estrada trosu Manlala-Buarahun halo implementa hosi kompañia Manufahi Kiik Unip, Lda, ho valór kontratu $203,040.65, konstrusaun fizíku iha terrenu atinje ona 20.98%. Tuir tékniku Obra Públika munisípiu katak obra ne’e iha terrenu kompañia ezekuta ho di’ak no garante kualidade, maibé kestaun klima mak sai fatór halo servisu iha terrenu tarde, tanba kuaze fulan rua ne’e susar ba kompañia atu ezekuta obra tanba udan boot kuaze loro-loron.

Iha fiskalizasaun ba projetu ne’e komisaun E mós observa hela kondisaun estrada hosi gruta Soibada to’o iha ponte Soibada  ne’ebé mak aat, no bazea ba infomrasaun ne’ebé hato’o hosi tékniku Obra Públika katak estrada ne’e hetan estragu hosi akontesimentu rai nakdoko ka rai halai iha loron 31 dezembru 2021.   

Hosi rezultadu fiskalizasaun ne’e komisaun E rekomenda servisu munisipál Obra Públika munisípiu Manatuto atu orienta ba kompañia sira atu ezekuta obra iha terrenu ho kualidade, no mós orienta ba tékniku Obra Públika munisípiu Manatuto atu halo monitorizasaun ho rigorozu.

Nune’e, rekomenda ba tékniku Obra Públika munisípiu Manatuto atu servisu hamutuk ho tékniku kompañia sira durante halo monitorizasaun servisu iha terrenu ho rigorozu atu bele garante kualidade obra iha terrenu.

Ministéiru Obra Públika (MOP) atu fó sansaun ho rigorozu ba kompañia sira-ne’ebé mak abandona obra iha terrenu atu nune’e labele impede dezenvolvimentu infraestrutura iha área rurál.

Aleinde ne’e, rekomenda ba Institutu Jestaun Ekipamentu (IGE, sigla portugés) atu normaliza estrada diresaun Lehomata-Fatumakerek ne’ebé hetan estragu hosi kalamidade iha 04 abríl 2021.

Enkuantu informasaun jerál munisípiu Manatuto jeografikamente iha luan 1.706 km2 ho populasaun nai’in 46.619 tuir sensu populasaun 2015, munisípiu Manatuto iha postu Administrativu neen (6), suku 29 no aldeia 99.

Entertantu, tuir dadus, lista projetu hosi liña ministeriál ne’ebé implementa iha munisípiu Manatutu kompostu hosi;

  1. Reabilitasaun estrada Lehomata-Fatu Makerek (15 Km), projetu ida-ne’e halo hosi kompañia Sunrice Golden Unip, Lda, ho valór kontratu $448,209.39 no progresu fíziku atinje tiha ona 48.49%.
  2. Reabilitasaun  estrada  Kaenlaran-Barique (9 Km), halo hosi kompañia Gimso Brothers Unip, Lda, ho kontratu $ 300,792.46 no progresu fíziku atinje ona 34.11%.
  1. Reabilitasaun estrada Manlala Jct-Buarahun (2 Km), projetu ida-ne’e halo hosi kompañia Manufahi Kiik Unip.Lda ho valor kontratu $ 203,040.65 no progresu fíziku atinji tiha ona 20.98%.
  2. Reabilitasaun estrada Fatumakerek Tasifatin-Samoro (2.7 Km), projetu ida-ne’e valór kontratu $196,112.23 no halo hosi kompañia Ryzena Unip, Lda, ninia progresu fíziku atinje 15.91%.
  3. Reabilitasaun estrada Agrikola Office-Suku Aubeon (3.2 Km), projetu ida-ne’e halo hosi kompañia Wekoi Unip, Lda, ho valór kontratu $343,111.47 no progresu fíziku atinje 28.72%.
  4. Reabilitasaun estrada Laleia-Cairui 1 (4 Km), hala’o hosi kompañia Kefi Oil Unip, Lda, ho valór kontratu $1,665,171.55 no progresu fiziku atinje ona 100%.
  5. Reabilitasaun estrada Laleia-Cairui II (5,8 Km), hala’o hosi kompañia Kefi Oil Unip, Lda, ho valór kontratu $946,851.80 no progresu fiziku atinje ona 100%.
  6. Reabilitasaun estrada Uma Boku-Aubeon (6 Km), projetu ida-ne’e halo hosi kompañia Wekoi Unip, Lda, ho valór kontratu $44,391.90 no nia progresu fíziku atinje ona 100%.
  7. Reabilitasaun estrada Hatularan-Cairui (9.1 Km), projetu ida-ne’e halo hosi kompañia Manufahi Kiik Unip, Lda, ho valór kontratu $15,579.90 no progresu fiziku atinje 45%, projetu refere paradu hela ho razaun falta finansiamentu hosi kompañia rasik no hosi servisu munisipál Obra Publika hato’o ona karta.
  8. Reabilitasaun estrada Kaenlaran-Baike (9 Km), halo hosi kompañia Manufahi Kiik Unip, Lda, ho valór kontratu $126,105.32 no progresu fiziku atinji 13%. Projetu refere paradu hela ho razaun falta finansiamentu hosi kompañia rasik no hosi servisu munisipál Obra Publika hato’o ona karta.
  9. Reabilitasaun estrada Laclubar-Funar (12 Km), implementa hosi kompañia Adahiak Orlau Unip, Lda, ho valór kontratu $213,772.95 no progresu fiziku atnje 1.67%. Maibé projetu refere paradu hela ho razaun falta finansiamentu hosi kompañia rasik no hosi munisipál Obra Publika hato’o ona karta.
  10. Reabilitasaun estrada Uma Boku-Agrikola Office (3 Km), hala’o hosi kompañia Linoel Unip, Lda, ho valór kontratu $296,211.81 no progresu fiziku atinje 6.14 %. Maibé projetu ne’e paradu hela ho razaun falta finansiamentu hosi kompañia rasik.
  11. Reabilitasaun estrada Laclubar-Funar-Lehomata (12 Km), projetu ida-ne’e halo hosi kompañia Hatuwary Unip, Lda, ho valór kontratu $481,029.68 no progresu fiziku atinje 76.8% no dadaun obra ne’e la’o hela no presiza atu loké dalan halo luan maibé hasoru problema ho komunidade (rai na’in).

Enkuantu tuir dadus lista projetu hosi fundu infraestrutura mak kompostu hosi;

  1. Reabilitasaun of Roads Monumento-Laclubar, Mercado Hua-Lu, projetu ne’e halo hosi kompañia Ilatum Unip, Lda, ho valór kontratu $2,330,487.53 ninia progresu atinje ona 100%.
  2. Reabilitasaun estrada Urbanas Jet Ma’abat-Manatuto Vila-Sau Ponte (4.68 Km), halo hosi kompañia Nananiu Unip, Lda, Jv Ina Forek Unip, Lda, ho valór kontratu $3,029,514.40 no progresu fiziku atinje ona 100%.
  3. Reabilitasaun estrada urbana Manatuto Vila (3.72 Km), halo hosi kompañia Maran-Dai Unip, Lda, Jv Adam Motor Unip, Lda, ho valór kontratu $2,561,405.06 no progresu fiziku atinje ona 100%.
  4. Reabilitasaun estrada Laleia ba Cemitery (Sta. 0+000 – Sta. 5+043), projetu ida-ne’e halo hosi kompañia Flami Unip, Lda, ho valór kontratu $4,434,637.09 no progresu fíziku atinje ona 100%.
  5. Reabilitasaun estrada Laleia Lifau Roads, projetu ida-ne’e halo hosi kompañia 20 de Maio Consultan Unip, Lda, ho valór kontratu $3,474,149.41 no progresu fiziku atinje ona 100%.
  6. Road Rehabilitation Jct A09 Fatucamanaun Leohat 1 (Sta. 0+000- Sta. 4+200) Package I, projetu ne’e halo hosi kompañia MMM Holding Unip, Lda, Jv PT. Wijaya Karya (WIKA) ho valór kontratu $4,168,557.21 no progresu fiziku atinje ona 100%.
  7. Road Section Jct Natarbora to SPP Package I Sta. Q+000.- Sta. 5+800, projetu ida-ne’e halo hosi kompañia Joviver Unip, Lda, ho valór kontratu $4,667,215.05 no progresu fíziku atinje 100%.
  8. New Construction of Gabion Wall in Laleia River, projetu ida-ne’e halo hosi kompañia JM Unip, Lda, ho valór kontratu $1,665,171:55 no progresu fiziku atinje 100%.
  9. New Construction of Gabion Wall in Sumase River, halo hosi kompañia Forte Unip, Lda, ho valór kontratu $1,486,885.83 no progresu fiziku atinje ona 100%.

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!