DILI, 19 setembru 2022 (TATOLI)—Dom Virgílio Kardeál do Carmo, SDB, hateten dokumentu fraternidade umana nu’udar dalan promove diálogu sai instrumentu relevante ba ohin loron.
Notísia Eelevante: Vise PM Santa Sé: Timor-Leste nasaun dahuluk proklama fraternidade umana

“Diálogu nu’udar instrumentu relevante ba tempu ohin loron atu bele hasoru prezunsaun iha aspeitu oioin moris nian ho diálogu, husik hela ita nia ego no arogánsia sira. Iha diálogu ita iha nakloke an atu apreende lisaun importante hosi grupu ka ema seluk,” Dom Virgílio Kardeál do Carmo, hateten iha nia intervensaun iha lansamentu sentru fraternidade umana Timor-Leste em prol pás mundiál iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite, segunda ne’e.
Dom Virgílio Kardeál hateten Timor-Leste nasaun ki’ik ida iha mundu no ASEAN ne’ebé hadomi adota ona dokumentu fraternidade umana nu’udar matadalan ba moris sosiedade sosiál, polítika no demokrásia nian iha rai ne’e.
Signifika Timor-Leste hatudu nia hakarak manifesta dezeju atu sai faról ne’ebé leno mundu ho ninia espíritu nu’udar masin hodi halo meer mundu no naroman hodi leno nafatin nakukun mundu nian.
Dokumentu fraternidade umana kona-ba pás mundiál no konvivensia komun ne’ebé asina hosi Papa Francisco ho Saserdote Musulmanu Al-Azhar, Ahmad Al- Tayyeb, ninia inside propriu hakerek nune’e; “Fiar lori ema fiar na’in sira haree iha sira seluk maun-alin ida-ne’ebé tenke ajuda no hadomi hosi fiar Maromak ne’ebé mak halo buat hotu universe, kriatura tomak ho ema hotu”.
“Hanesan ba nia mizerikordia ema fiar na’in Maromak bolu atu expresa fraternidade umana ida ne’e salvaguarda kriatura no universu tomak no sustenta ema ida-idak espesialmente sira-ne’ebé presiza tebes kbiit laek no ki’ak,” nia dehan.
Iha parte seluk, dokumentu ne’e fó hanoin ba timoroan atu labele rezolve problema sofrimentu no violénsia mundiál mesa-mesak maibé fraternidade mak nu’udar dalan úniku atu bele sai no salva an hamutuk.
Iha dokumentu ne’e fó hanoin ba relijiaun sira labele kontra malu maibé tenke kaer liman hamutuk, loké fuan diálogu nian ba malu hodi konstrui pás, unidade, fraternidade no amizade sosiál ida-ne’ebé forte no di’akliu.
Dokumentu fraternidade sei sai hanesan memória komun ba dalan fraternidade nian tanba ema nia mundu presiza fraternidade, presiza buka dalan komun atu sai hosi krize pandemia ne’ebé toka povu hotu nune’e bolu ema hotu atu moris maun-alin hodi buka solusaun hamutuk.

Iha tinan 800 liubá, akontese eventu boot iha mundu akontese persebe ema barak no kauza konflitu ne’ebé naruk no ema sei bele sente, to’o ohin loron eventu ne’e nu’udar umanidade nian ho kontextu relijiaun, sosiu ekonomiku no polítika mak kruzada envolve ema barak no lori konsekuénsia boot katak ema barak mak lakon moris.
“Ho eventu ne’e mosu ho asunsaun ida katak eziste ambisaun boot ida katak ema iha tendénsia atu halakon malu sai hanesan idealizmu ida iha momentu ne’eba ambisaun ne’ebé halakon sivilizasaun domin no troka ho nakukun espesialmente ba kreda ne’ebé laiha dalan diálogu nian no diálogu sai dezafiu,” nia hateten.
Nune’e, rezultadu asina dokumentu fraternidade umana ba dame iha mundu no moris hamutuk, Papa Francisco afirma katak ‘perigu boot ida iha moris ohin loron mak inamizade, distruisaun, funu, laran moras no ódiu entre sosiedade umana nian’.
Klaru katak, dokumentu ida-ne’e nu’udar maneira fundamentál no mós solusaun atu hala’o projetu boot mundiál no kolaborasaun entre relijiaun sira no ema fiar na’in hodi kria mundu sai uma ida-ne’ebé iha fatin ba ema hotu.
“Finalidade ida de’it mak esforsu ba dame no fahe domin ba ema. Eventu ida-ne’e fó inspirasaun ba ema atu bele hakat liu fronteira ne’ebé ita ema la konsiente hamosu konflitu funu fizíku sai dominante tebes. Ita la konsiente funu ne’ebé agora transforma an la’ós funu fíziku maibé iha ideolojia ne’ebé mosu asaun limita an situasaun ne’e la’ós, ita hasoru iha aspeitu globál maibé mós iha ita-nia sorin-sorin la’ós problema relijiaun maibé aspeitu hotu moris nian inklui kultura, interrese grupu, ekonómia, polítika no seluk tan,” nia dehan.
Notísia Eelevante: Xanana Gusmão: “Papa Francisco kontente rona Timor-Leste proklama fraternidade umana”
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes





