iklan

JUSTISA, HEADLINE

PNTL- POLRI  hahú diskute prevensaun krimi transnasionál iha liña fronteira

PNTL- POLRI  hahú diskute prevensaun krimi transnasionál iha liña fronteira

Komandante Jerál PNTL, Komisáriu Faustino da Costa. Imajen TATOLI/Francisco Sony

DILI, 09 dezembru 2022 (TATOLI)-Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) ho Polísia Repúblika Indonézia (POLRI) realiza enkontru koordenasaun atu halo Prevensaun ba Krime transnasionál iha liña fronteira terrestre.

Komandante jerál PNTL Komisáriu Polísia Faustino da Costa hateten, Timor-Leste ho POLRI Indonézia, antes ne’e, iha 2015  estabelese ona akordu kooperasaun, oinsá halo kombate no Prevensaun ba krime transnasionál iha fronteira terrestre.

“Ita hahú kedan halo enkontru ida ho ita nia maluk sira POLRI iha Atambua Nusa Tengara Timor (NTT)maibé ita la konsege implementa, iha enkontru kooperasaun ne’e parte rua hamosu pontu  11 hodi naran espiritu Atambua,” Komandante jerál PNTL Komisáriu Polísia, Faustino da Costa hateten ba jornalista sira bainhira partisipa enkontru koordenasaun entre PNTL no POLIRI, iha ámbitu diskusaun bs prevensaun krimi transnasionál iha fronteira, iha Pusat Budaya Indonézia, Caicoli, sesta ne’e.

Nia dehan, depois enkontru ida ne’e, PNTL no POLRI rasik la konsege implenta tan enkontru tanba tuir akordu kooperasaun tinan ida realiza iha Idonézia no tinan ida  realiza iha Timor-Leste.

“Maibé ita la konsege implementa, tanba ita hasoru situasaun pandemia ho atividade sira seluk, tanba ne’e ohin mak ita hahú fali enkontru iha Timor-Leste, atu haforsa parte kooperasaun ho komunikasaun para ita bele kombate krime sira iha fronteira terrestre,” Komisáriu Faustino hateten.

Komandante Jerál PNTL, Komisáriu Faustino da Costa akresents, enkontru ida ne’e importante nune’e parte rua PNTL no POLRI bele serbisu hamutuk hodi halo prevensaun  kombate krimi sira no krimi sira ho karakter tránsnsionál sira iha fronteira terrestre.

“Ita hotu hatene  situasaun iha fronteira akontese dala barak dehan krime ordináriu ema halo movimentu ilegál, ho enkontru ohin ita ko’alia mós kona-ba krime organizadu ne’ebé mak ita tenke antisipa agora ida nee mak ohin ami halo enkontru hamutuk,” nia katak.

Iha fatin hanesan, Kepala Kepolisian Daerah Nusa Tengara Timor  (NTT), Irjen Pol. Johni Asadoma, hateten nia mai ho ho nia komitiva realiza enkontru kordenada ho Polísia Nasionál Timor-Leste no autoridade Polísia judisiál sira  no Ministériu Justisa atu diskute kona-ba oinsá halo prevensaun no kombate krimi iha fronteira.

“Enkontru  ida ne’e nu’udar  enkontru dahuluk no ha’u konsidera importante tebes tanba oinsá atu halo koordenasaun serbisu, hodi  fortalese relasaun entre PNTL em-espsiál POLDA NTT atu prevene krimi konvesionál no krimi transnasionál iha liña fronteira,” Nia afirma.

Nia dehan, PNTL no POLRI rasik sei diskute no rekomenda  buat balun importante iha enkontru ne’e; se bele realiza tinan tinan iha Timor-Leste,  ba futuru PNTL no POLRI bele serbisu hamutuk hodi troka informasaun halo investigasaun hamutuk, halo operasaun hamutuk iha liña fronteira no kapasitasaun rekursu umanu.

“Liu liu formasaun ba membru POLRI no PNTL ne’e importante tanba, atu kombate krimi transnasionál ita nian Polri no PNTL presiza iha koñesimentu kle’an, tanba krimi transnasionál ne’e  nu’udar krimi organizadu ne’e, ema ne’ebé envolve krimi ne’e matenek sira bele uza ho maneira oin oin,” Irjen Pol. Johni haktuir.

“Tanba ne’e atu prevene no kombate krimi ida ne’e membru Poliri no PNTL tenke iha koñesimentu di’ak para kombate krimi ne’e iha área fronteira,” Nia hatutan.

Hatán kona-ba implementasaun zona governu Timor-Leste no Indonézia sei implementa merkadu livre (free trade zone)  iha Rejiaun Administrativu Espesiál Oecusse (RAEOA),  Kepala Kepolisian Daerah Nusa Tengara Timor  (NTT), Irjen Pol. Johni Asadoma, Kepala Kepolisian Daerah Nusa Tengara Timor  (NTT), Irjen Pol. Johni Asadoma, hateten implementasaun laiha problema, Polri no PNTL sei asegura hamutuk atividade ne’e iha liña fronteira.

“ Ha’u hanoin implemntasaun ida ne’e iha parte pozitivu maka atu hasa’e ekonómia nasaun rua nia maibé implementasaun ida mós iha impaktu negativu maka liuliu atividade krimi konvesionál no krimi tránsnasionál sei mosu iha liña fronteira,” Irjen Pol. Johni afirma.

“ Maibé ha’u hanoin ida ne’e laiha problema ami sei sei serbisu hamutuk hodi bele prevene no kombate krimi sira ne’e iha fronteira karik implementa zona merkasu libre,” Nia sublina.

Iha biban nee, Ministru Justisa (MJ), Tiago Amaral, iha diskursu nia hateten, ohin loron nia hanesan Ministru Justisa nomós nu’udar Xefe Intepol Timor-Leste, haksolok tebes hodi hola parte iha reuniaun kordenasaun entre parte husi Indonézia nomós parte  Indonézia hodi diskute hamutuk kona-ba krime transnasionál iha fronteira Timor-Leste ho Indonézia.

Nia dehan, nasaun rua, Timor-Leste ho Indonézia nomós relasaun povu husi nasaun rua no sai besik liután no metin liután, maibé krime ne’ebé involve mós oknum partikulár husi nasaun rua nia iha fronteira no hakat liu fronteira mós akontese no sei akontese tan iha futuru mai, ho krime ida ne’ebé nia natureza mai ho kompleksu hanesan, krime Droga, krime tráfiku umanu, terorixmu no seluktán.

Governante  ne’e hateten, krime sira ho karakter transnasionál refere de’it ona responsabilidade nasaun ida nian, maibé ne’e hanesan responsabilidade nasaun rua, Indonézia ho Timor-Leste nian.

“Ha’u fiar no esparansa boot, katak, maske  Polísia Sientífika Investigasaun Kriminál (PCIC, sigla Portugés ho departamentu interpol sei nurak, maibé ami hatene katak ho serbisu hamutuk no koperasaun di’ak ho nasaun seluk, liuliu ho Indonézia, liuliu troka informa ba malu, serbisu hamutuk ba kombate krime transnasionál nian,” nia dehan.

Ezekutivu ne’e hatutan, Ministru Justisa fiar mós katak, reuniaun koordenasaun ida ne’e, sei la para ba ida ne’e de’it, maibé sei kontinuasaun nafatin iha futuru mai,  hodi hametin liután relasaun serbisu Polísia, iha parte investigasaun kriminál rai Timor-Leste ho Indonézia nian, Tanba ho koordenasaun di’ak mak sei hamosu rezultadu ida ne’ebé di’ak liután.

“Ikusmai, ha’u-nia mehi katak reuniaun ohin loron sei hatudu duni rezultadu ida pozitivu, atu nune’e relasaun Timor-Leste ho Indonézia nian, ne’ebé diak ona, sei sai di’ak liu no metin liután,”  MJ Tiago Sarmento garante.

Aleinde ne’e, Embaixadór Indonézia iha Timor-Leste, Octo Dorinos  Manik, hateten, agradese ba Maromak, tanba ho nia grasa fo kbi’it mai  hotu-hotu ohin iha ne’e,  hodi halibur hamutuk iha fatin ida ne’e.

“Ohin ita hamutuk iha fatin ida ne’e hodi halo kordenasaun no fahe informasaun ba malu, hodi halo seguransa iha fronteira rai rua; Indonézia ho Timor-Leste,” Katak.

Korpu diplomátiku ne’e hatutan, ho kooperasaun ho koordenasaun rai rua, hodi halo seguransa hodi kombate krime iha, krime transnasionál nomós lao ilegál sira.

Entretantu, enkontru koordenasaun PNTL no POLRI ne’e hetan partisipasaun hosi autoridade investigadór sira hanesan  PCIC, SNI, PNSIK, Ministériu Justisa, Embaixadór Indoneizia iha Timor-Leste, POLRES  Belu, Polres Kupang.

Jornalista: Natalino Costa

 Editór.   : Rafael Ximenes de A. Belo

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!