iklan

EKONOMIA, HEADLINE

SEA planu reforsa programa tara-bandu hodi proteje flora no fauna

SEA planu reforsa programa tara-bandu hodi proteje flora no fauna

Área plantasaun ai-oan ho animal-oan sira. Imajen Tatoli/Vitorino da Costa

DILI, 15 dezembru 2022 (TATOLI) –Sekretária Estadu Ambiente (SEA), liuhosi Diresaun Biodiversidade sei reforsa programa tara bandu hodi proteje flora no fauna atu sai riku-soin Timor-Leste nia.

“Programa tara-bandu sira ne’e ita halo hamutuk ho komunidade no autoridade sira, liuhosi reforsa iha sosializa kona-ba lei no kódigu penal ba sira atu iha koñesimentu kona-ba protesaun animál tasi no ra-maran liuliu flora no fauna”, Xefe Departamentu Biodiversidade Faustino Reci Bere, hateten, ba Agência Tatoli, iha Bebora, Dili, kurta ne’e.

Iha tinan ne’e, SEA simu ona proposta hosi komunidade no autoridade lokal sira hosi munisipiu tolu atubele implementa programa tara-bandu ne’e.

Tanba,  Timor-Leste iha aminál protejidu ne’e barak, maibé hetan estragu hosi okupasaun indonézia no daudaun ne’e hahú rekopera balun ona tanba Governu iha programa tara-bandu  hodi proteje animál protejidu no  ai-horis protejidu sira hanesan ai-kameli, ai-parapa no seluk tan.

Tuir kódigu penal artigu 215 to’o 221 sufisiente ona atu kriminaliza infratór bainhira komete krime ambientál ho modura penal hahú hosi tinan rua to’o 15 inklui selu multa.

Nune’e, iha kódigu penál artigu 215 kona-ba krime ambiente, ba dahuluk hateten, ema ne’ebé hasoru dispozisaun legál ka regulamentár ne’ebé proteje ambiente, provoka ka halo direita ka indireita, emisaun, eskoamentu, radiasaun, extrasaun ka eskavasaun, ateramentu, ruidu vibrasaun, injesaun ka depozitu iha atmosfera, iha solu ka bee terrestre, maritima ka sub- terranea, inkluidu iha zona fronteira, ka kaptasaun ba bee ne’ebé bele prejudika gravemente sistema naturál nia ekilibriu sei hetan pena prizaun to’o tinan tolu ka multa.

Nune’e, daruak, bainhira ajente dolozamente liberta, emite ka introduz radiasaun ionizada ka substansia seluk ba ar, rai ka bee marítima, kontinentál, superfisiál ka subterranea, ho kuantidade ne’ebé halo ema ida ka liután hetan ofensa korporál grave ne’ebé eziji tratamentu médiku ka sirúrjiku ka hamosu sekuela irreversível, sei hetan pena prizaun tinan rua to’o ualu no halo ema ruma mate karik, sei hetan pena prizaun tinan lima to’o 15.

“Ita iha kódigu penál artigu 217 kona-ba krime hasoru Flora no Fauna katak ema ne’ebe no grave halo prejuízu ba meiu ambiente, tesi ai, sunu-rai, fokit, rekoilla ka halo tráfiku ilegal ba flora espesie ne’ebé hetan klasifikasaun hanesan ameasadu ka iha perigu atu hotu, ka espesie ne’ebé semente tanba destrui ka altera gravemente nia habitat natural, sei hetan pena prizaun to’o tinan tolu ka multa”, nia hateten.

Tuir Kódigu Penál artigu 219, ema ne’ebé prátika peska iha bee maritima nasional no laiha lisensa hosi Autoridade Administrativa Kompetente, sei hetan pena prizaun to’o tinan tolu ka multa.

Jornalista: Arminda Fonseca

Editór       : Florencio Miranda Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!