DILI, 11 maiu 2023 (TATOLI)–Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, informa, desizaun balun ne’ebé país membru sira deside hamutuk iha simeira Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN, sigla inglés) maka Timor-Leste tenke kumpre road map (roteiru) aprovadu.
“País membru sira husu importante liu maka Timor preparadu para kumpre road map ne’ebé sira aprova. Iha buat balun báziku liu ne’ebé tenke liga ho infraestrutura, ezemplu Aeroportu Comoro iha tempu badak sei lansa ba estensaun para iha kapasidade atu simu bainaka,” PM Taur hateten iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Comoro, kinta ne’e.
Xefe Estadu hamutuk ho delegasaun partisipa simeira ASEAN ba da-XI, iha Labuan-Bajo, Nusa Tenggara Timur, Indonézia, iha loron 10 maiu 2023.
Notísia relevante : Prezidente Indonézia komprometidu apoia Timor-Leste halo kapasitasaun institusionál ba ASEAN
Roteiru ne’e mensiona mós kona-ba rede internet tenke lais no seguru, atu nune’e bele fasilita delegasaun hotu halo komunikasaun di’ak bainhira vizita Timor-Leste.
Nune’e mós, Timor-Leste tenke iha kapasidade simu bainaka barak bainhira sai uma-na’in ba serimónia boot ida.
“Ita-nia otél sira ne’e la serve, ne’e signifika tenke investe maka’as iha futuru. Ida-ne’e tempu la naruk, iha tinan 2029 probabilidade simu nasaun sira iha ita-nia rain. Agora ita halai kontra tempu, tanba ne’e ita tenke serbisu maka’as, klaru iha aspetu tékniku barak, ne’ebé Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun tau-matan ba ida-ne’e,” nia akresenta.
Ho esforsu sira ne’ebé Estadu Timor-Leste halo, Xefe Governu hakarak enkoraja líder no populasaun hotu tau forsa hamutuk dezenvolve nasaun.
“La’ós tempu ona ita idaidak dada ikan ba ninia ahi-matan. Ne’e tempu ita kredibiliza ita-nia nasaun sa’e oitoan tan, se lae ita hanesan katuas maibé halimar ho ahukdesan, laiha tempu ona. Entaun halo polítiku ida foti Timor nia naran, tau Timor nível ho país sira ne’ebé ita hola parte tantu nível CPLP no ASEAN tanba ita la kuidadu ita rasik sei deskribiliza ita-nia an no ita sai irelevante, kredibilidade ne’e konkista ho tempu naruk no liuhosi aktu konkretu. Tanba ne’e konkista ne’e la’ós Governu ida-ne’e nian de’it, la’ós sira ne’ebé hosi kotuk nian de’it maibé ne’e nasaun no povu tomak nian,” Taur dehan.
Xefe Governu haktuir, Timor-Leste konsege konkista nia mehi ida ne’ebé adia durante tinan naruk atu adere ba ASEAN, ne’ebé mehi ne’e hahú desde tempu saudozu Francisco Xavier Amaral no Nicolau dos Reis Lobato.
“Finalmente realidade ida, entaun Timor halo parte família boot ASEAN, sai hanesan XI membru ASEAN. Serbisu oin mai sei maka’as loos no promesa ne’ebé ita sei halo mak esforsu hotu atu Timor sai relevante, kredelibiliza nia-an iha komunidade ASEAN nia le’et. Ba ida-ne’e ita tenke reuni esforsu no kbiit para rekupera tempu ne’ebé ita lakon tinan barak,” nia otimista.
Eis Xefe Estadu haktuir, Timor-Leste submete kandidatura sai membru ASEAN iha tinan 2011, ne’ebé hanesan tempu prezidénsia Indonézia nian no tinan 2023 iha nafatin prezidénsia Indonézia maka konvida Timor-Leste partisipa iha simeira ASEAN iha Labuan-Bajo.
“Ida-ne’e hahú prosesu tinan kotuk, iha prezidénsia Kambódia, tanba ne’e aproveita oportunidade ne’e lori Estadu, Governu no povu Timor hakarak agradese ba Kambódia, espesiál ba Prezidente Repúblika Indonézia, Joko Widodo. Líder nasaun membru ASEAN simu Timor ho liman nakloke, ita hanesan loos alin ikun ne’ebé tama, normalmente kuandu ikun, inan-aman tau-matan maka’as loos no sira manifesta ida-ne’e. Entaun Timor orgullozu loos tanba ita konsege naturalmente nu’udar pasu dahuluk, serbisu sira mai sei boot no todan maibé ita sei la mesak,” Taur tenik.
Jornalista : Antónia Gusmão
Editora : Julia Chatarina




