DILI, 07 agostu 2023 (TATOLI)—Program Manager Ermera Ai-Kulat Mutin Orgániku (EAMO), Januario Gonçalves, hateten produsaun ai-kulat ne’e sai hanesan indústria ida ba joven timoroan sira iha Timor-Leste.
Notísia Relevante: Agrikultór Fatukeru potensiál ho produsaun ai-kulat
“Objetivu produsaun ai-kulat ne’e sai indústria ida ba joven sira. Entaun, na’in ba ai-kulat mak joven. Entaun papel joven nian mak tenke kreativu no inovativu no bele hamenus dezempregu rai-laran,” Januario Gonçalves hateten ba Agencia Tatoli liuhosi programa “Entrevista Eskluziva” ho topiku “Papel Foinsa’e iha Mepreendedorizmu ba Dezenvolvimentu Ekenómiku” iha estúdiu Agência Tatoli, I.P, Faról, foin lalalis ne’e.
Tanba, tuir nia, EAMO iha nia vizaun, misaun no obejetivu katak loron ida sai indútria ida ho diversifikasaun ekonomika ba ai-kulat ne’e rasik.
“Ita-nai vizaun mak sedu ka tarde ita-nia mehi sai indústria. Indústria ne’ebé mai ho nia diversifikasaun ekonómika katak la’ós diversifika ai-kulat de’it maibé ita mós ba buat seluk tan. Tan ne’e, grupu ne’e hahú halo indústria ba ai-kulat ho nia kapasidade natoon, fasilidade tradisional ne’ebá iha hodi prodús ai-kulat. Ita prodús ai-kulat sai es cream, nagit no sai sate. Ida-ne’e ita-nia kapasidade produsaun sei kiik tanba ita uza materiál manuál,” nia esplika.
Nia hateten, papel atu atinje vizaun mak tenke servisu tabva. Tanba estrutura EAMO ne’e forte hodi halo servisu no iha estrutura ne’e la tau ema ida sai boot maibé hotu-hotu halo servisu hanesan.
“Tanba ita-nia objetivu ne’e lori moris di’ak ba na’in hirak ne’ebé servisu la’ós lori moris di’ak ba xefe ka ema boot. Maibé, ita hotu-hotu halo servisu hodi kontribui ba demanda no konstribui ba garante sustentabilidade organizasaun nian,” nia dehan.
Tanba ne’e, nia dehan, labele hein de’it mak Governu maibé esforsu ho matenek no kapasidade ne’ebé iha hahú daudauk, nune’e bele atinje mehi ba futuru ne’ebé susesu no moris di’ak.
“Ha’u hanoin ita bele hanoin opurtunidade maibé uza imi-nia abiliddade no kapasdade natoon ne’ebé iha hahú inisia no daudauk ona hodi kontinua Governu nia apoiu. Se ita hein de’t katak buat ida sei la mosu, entaun ita presiza halo asaun uluk depois mak hein Governu nia apoiu. Labale tauk falla no kuandu falla kontinua hodi ita bele hetan ita-nai hakarak no ita-nia mehi rasik,” nia dehan.
Ezisténsia Ermera Ai-Kulat Mutin Orgániku (EAMO), tanba tuir siénsia no matenek ne’ebé apreende iha universidade, grupu EAMO prodús ai-kulat loro-loron la depende ba udan nune’e to’o ohin loron kolleta no loro-loron lori mai Dili hodi hatama iha loza sira.
“Durante simu ita-nia produsaun ai-kulat mak supermerkadu Leader, loza Agrikultura iha Timor Plaza no Fatuhada, Páteo, loza Amigo, Loza do Povu, Sentru Supermerkadu inklui business online mak order direta depois sira mak hatama fali ba loza kiik sira iha Dili laran,” nia dehan.
EAMO iha departamentu tékniku loos de’it, nia mak Estudu no halo peskiza, ida-ne’e ema na’in-lima (5), ekipa ida na’in-haat (4) ne’e foka ba merkadória nian, diversifikasaun no estudu ba merkadu no ekipa seluk ida mak haree ba joven ne’ebé halo voluntáriu.
“Espera Governu foun ne’e bele fasilita ami ho fasilidade hodi kompleta uma boot ne’e uza hodi halo produsaun. Hosi uma ne’e, ita bele do empregu no hamenus dezempregu iha rai-laran. Uma ne’e unidade ida katak iha sala produsaun, sala formasaun, dormitóriu, sala office no iha fatin ba happy weekend. Ami sosa ona 50 kuadradu no hektare ida hodi halo produsaun. Tanba agora ita labele prodús feito ai-kulat maibé hanoin mós atu halo prodús variedade produtu. Nune’e, entrega iha fatin ida no faan ho pakote. Ne’e para han ai-kulat uitoan kahor ho modo, tomate no buat seluk tan,” nia hateten.
Maibé ida-ne’e sei iha dezafiu ne’ebé mak barak maibé ninia esperansa ne’e mak neneik no lalais sei kaben ho vitória iha tempu ida.
Tuir planu, sei loke iha munisípiu seluk tanba EAMO mós halo ona parseria ho organizasaun lokál balun hanesan iha Suai servisu hamutuk ho ema Defisiénsia sira, iha Hera nian no tinan kotuk mós instala iha Manatuto.
Atividade ida-ne’e hetan mós apoiu formasaun hodi Plan Internasionál iha Aileu no tinan ne’e kontinua fó formasaun ba iha Ainaro nian.
“Ita-nia objetivu loke iha fatin-fatin ne’e atu kontribui ba kuantidade demanda hosi kliente sira. Ida-ne’e objetivu dahuluk no segunda bainhira kuantidade demanda boot ona mak EAMO sai produsaun indústria ida iha Timor-Leste,” nia hateten.
Nia hateten, provizóriu Grupu EAMO uza uma MDG mak asesu ba materiál haat hanesan haree-uut, ai-uut, ahu mama hosi Letefoho, no materiál dahaat mak dossa at sira iha lixeira.
“Entaun ita-nia kompozisaum halo ai-kulat mutin ne’e hosi materiál haat ne’e. Hosi haat ne’e mak ita halo fini, fini ne’e nia orijinál hosi ai-kafe laran. Hosi ne’e ita halo dezenvolvimentu ba fini no ita rai ba tinan rua tolu ou fulan neen. Depois ita uza de’it nia fini no tau nia fatin mak foin moris sai ai-kulat. Ita tau iha inkubasaun bee manas durante fulan ida depois mak hasai hodi rega loro-loron no hein kolleta de’it,” nia dehan.
Nia esplika, viveiru ai-kulat ne’e nia espésie hanesan tomate ho brinjela nia musan, kuu to’o fulan neen, tanba tuir peskiza hosi parte akademiku nian katak ai-kulat iha Ermera iha variedade hitu maibé ho limitasaun material, nune’e to’o agora prodús de’it ho tipu ida mak ai-kulat mutin.
“Prosesu halo ai-kulat ne’e presiza kahor hamutuk kompozisaum haat ne’e depois falun ho lona ka terpal durante oras 24 nia-laran, depois ita ense ba plástiku no lori ba kukus iha bidon durante oras neen. Hotu hasai tau iha li’ur oras 24 to’o malirin depois muda ba fatin inkubasaun hodi tau fini. Iha fatin inkubasaun durante semana ida-rua ou fulan ida depois lori ba fatin produsaun nian hodi rega to’o fulan-neen no kolleta,” nia hateten.
“Agora ita halo preparasaun no iha ona kondisaun atu prodús tan ai-kulat ho variedade seluk. Maibé, materiál mak la hanesan tanba materiál balun sei lori hosi Indonézia mai. Ida-ne’e mós atu haruka sai dezafiu tanba haruka mai imigrasaun hanoin droga ruma. Entaun, ida-ne’e sai dezafiu ida ba ami. Tanba, materiál ne’e ema la konese tanba ita Timor foin mak halo ai-kulat iha Ermera no ida-ne’e ema seidauk hatene ka koñese,” nia hatutan.
Iha prosesu produsaun ne’e, ekipa EAMO falla dala tolu maibé esforsu no halo servisu rotasaun no ikus susesu duni ba produsaun ai-kulat.
“Ami agradese ba buat hotu. Ida-ne’e presiza pasiénsia tanba hahú hosi falla dahuluk ne’e kolega balun sai no buka moris, iha balun kontinua estudu no ami na’in-neen kontinua to’o ohin loron,” nia dehan.
Notísia Relevante: Husi Ai-Samatuku Kulit Prodús sai Ai-Kulat Mutin, Ideia Inovadora Cornelio Nian
Jornalista : Osória Marques
Editór : Cancio Ximenes




