OÉ-CUSSE, 21 fevereiru 2024 (TATOLI) – Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) liuhosi Sekretáriu Rejionál ba Asuntu Administrasaun, Andre La’o, sei restrinje ka limita sirkulasaun animál ho baze ba Dekretu-Lei N.0 12/2014, 14 Maiu, nune’e haforsa valór ijiene no saúde públika iha área urbana.
fó sai, sei moderniza polítika limita movimentu animál sira ba área urbana iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA).
Polítika ne’e tenke implementa tanba Sekretáriu Rejionál ba Asuntu Administrasaun, Andre La’o, hakarak kumpre Dekretu-Lei N.0 12/2014, 14 Maiu, kona-bá restrisaun movimentu animál iha área urbana.
Membru Autoridade ne’e, esplika, atu regula no limita sirkulasaun animál sira iha área urbana maka sei aplika dekretu-lei númeru 12/2014, loron 14 fulan-maiu, kona-bá retrisaun movimentu animál iha área urbana, bandu ema atu labele husik animál la’o livre iha sidade laran.
Notísia relevante: Autoridade RAEOA rekolla rihun $3-resin liuhosi leilaun animál
Andre La’o, hateten, alvu hosi polítika ne’e, implementa ba suku lima, hanesan suku Nípani, Costa, Lifau, Cunha no Lalisuk, sub-rejiaun Pante Makasar.
“Uluk ha’u mós funsionáriu publiku iha administrasaun, ne’ebé programa orden públiku ne’e importante tenke hadi’a, tanba ligasaun ho ambiente urbana ba suku lima iha Pante Makasar, ne’e programa integradu tanba Sekretáriu Administrasaun servisu hamutuk ho Sekretáriu Rejionál ba Agrikultura no PNTL,” Andre La’o, ba Agência Tatoli, iha Oé-Cusse, kuarta ne’e.
Nia fundamenta, polítika ne’e presiza mantein tanba atu haree servisu kontrola animál iha área urbana, atu garante ambiente moos, asegura floresta sira iha entrada públiku, plantasaun sira, hafo’er infraestrutura sira no antesipa dezastre.
“Movimentu transporte públiku no privada iha área urbana barak, entaun animál tenke iha nia fatin, tau iha luhan no dook hosi vila, tanba afeta mós ba transporte sira, kuandu la’o livre iha estrada, no estraga hafo’er infraestrutura iha vila laran,” nia katak.
Iha tempu badak Sekretáriu Rejionál Administrasaun, sei rekruta pesoál ema na’in-10 atu aplika polítika ne’e tanba sustentável tebes no kontribui taxa ba kofre Estadu, bainhira laiha konsiénsia hosi komunidade.
“Funsionáriu sira na’in-10 antes ne’e iha, maibé sira-nia kontratu remata ona iha 31 dezembru 2023, la’ós ami mak ezonera maibé sira-nia kontratu mak remata ona, entaun ami mai ho kna’ar foun ho orsamentu foun no hafoun fila-fali programa ne’ebé iha ona, entaun tempu badak ami sei rekruta na’in-10,” nia katak.
Molok aplika polítika ne’e, Autoridade RAEOA sei koordena ho autoridade lokál sira, hodi hala’o sensibilizasaun uluk ba komunidade sira iha bairru no aldeia atu iha koñesimentu.
Introdusaun hosi Dekretu-Lei N.0 12/2014, 14 Maiu ne’e argumenta, evolusaun ekonómika no sosiál iha nasaun ne’e rekere aprovasaun rejime ida-ne’ebé responde bá nesesidade atuál hodi reforsa valór ijiene no saúde públika, protesaun ba ambiente no prevensaun dezastre no danu ne’ebé kauza hosi animál.
Objetivu bázika hosi diploma ne’e nu’udar prezervasaun ba kondisaun ijiénika iha área urbana no periférika, iha saúde públika no ambiente, inklui prevensaun no minimizasaun ba estragus hosi animál soltos ka sein kualker prosesu kontensaun.
Notísia relevante: Orden públika Oé-Cusse presiza transporte ba operasaun animál iha área urbana
Kapítulu II (kontrolu Animál), artigu 5 (Restrisaun) alínea 1 hosi Rejime ne’e númeru 1 (a) proibidu permanénsia animál soltos ou atados iha área urbana, estrada no fatin públiku ka lokál ka fatin ne’ebé nu’udar espasu ba públiku.
Artigu 5 hosi Rejime ne’e iha númeru 1(b) proibi animál espésie, dezignadamente bovina, bufalina, equina, ovina, caprina, suína no aves iha lokál maiór konsentrasaun urbana ka komplexu uma rezidénsia ba konsumu no utilizasaun própriu.
Iha númeru 1 (c) hosi dekretu-lei proibidu animál asu movimenta iha dalan no fatin públiku, eseptu animál ne’ebé uza koleira ne’ebé adekuadu, ne’ebé kondús hosi ema-ne’ebé idade no forsa sufisiente hodi kontrola movimentasaun animál.
Númeru 1 (d) proibidu exibisaun ba kualkér espésie animál selvajen, bele mós domestikadu iha dalan no fatin públiku ne’ebé nu’udar asesu ba públiku.
Númeru 1 (e) proibidu pasajen ka estasionamentu rebanhos ka sidade área urbana.
Númeru 1 (f) proibidu kriasaun abelhas iha lokál maiór konsentrasaun urbana.
Númeru 1 (g) proibidu kriasaun manu-pombu iha uma rezidénsia.
Númeru 1 (h) proibidu importasaun no kriasaun canídeos ho rasa agresiva no perigosa, sei define hosi Diresaun Jerál Agrikultura no Pekuária (DGAP, sigla portugés).
Nune’e mós artigu 2 dekretu-lei ka rejime ne’e argumenta, manu-fuik ne’ebé akondisionada hakiak ho luhan no nehan tenke iha fatin seguru nune’e labele fó risku ba ema-nia vida.
Notísia relevante: SEATOU sensibiliza dekretu-lei ijiene no orden públika iha Oé-Cusse
Jornalista: Abílio Elo Nini
Editór: Evaristo Soares Martins





