BOBONARO, 09 abríl 2024 (TATOLI) – Prezidente Autoridade Munisípiu (PAM) Bobonaro, Alexandrino Pires, promete durante tinan lima sei dezeña planu no programa prioridade sira foka liubá dezenvolve setór agrikultura ho intensaun atu hasa’e kuantidade produsaun rai-laran hodi minimiza ai-haan importasaun husi rai-li’ur.
Tanba ne’e Prezidente Autoridade Bobonaro ne’e sei tau porsaun boot ba setór agrikultura iha orsamentu tinan fiskál 2025 nian, tanba Bobonaro poténsia ba setór agrikultura.
Nia hato’o kestaun ne’e durante halo enkontru dahuluk ho autoridade postu, funsionáriu públiku no líder komunitária sira iha postu administrativu Bobonaro, segunda ne’e.
“Iha ha’u-nia mandatu foku liu ba agrikultura, tanba saida ohin loron foos karun, buat hotu karun, pipinu, tomate importa hotu, ha’u ba fronteira foin haree ai-manas, tomate mai hosi Atambua, ita triste tanba osan sira-ne’e sai hotu ba rai-li’ur,” nia hateten.
Nia dehan, daudaun ne’e hahú kria kondisaun tanba tinan ne’e sei hadi’ak irrigasaun iha parte Maliana hodi fornese bee ba komunidade agrikultór sira nia to’os no natar.
PAM Bobonaro ne’e sei ko’alia ho Ministériu Komérsiu no Indústria (MKI) nune’e ba futuru bele sosa produtu lokál ne’ebé povu agrikultór sira prodús.
Nia dehan, polítika ne’e atu redús produtu importasaun husi estranjeiru ho objetivu atu hafolin ai-han rai-laran, tanba dadaun ne’e maioria komunidade sira barak la valoriza ona produtu lokál orgániku ne’ebe livre hosi ai-moruk kímiku.
“Agora liis ida ita-nia ne’e ema xinés mak haan, ita haan fali sira-nia liis, ha’u pernah husu Xina dehan kolega kenapa tidak makan bawang yang kamu jual, nia hateten kolega itu barang tidak bagus, punya Timor kecil tapi makan bagus sekali, punya orang Xina besar-besar tapi makan tidak bagus, karena banyak obat disana,” PAM Bobonaro ne’e haktuir.
Tuir nia, bainhira Timor-Leste kontinua dependénsia liu ba ai-han husi rai-li’ur, ne’e hanesan ema ida karik moris iha bee-leten ne’ebé labele prodús ai-haan ruma.
“Ita agora kuda tomate ho ai-manas bele moris ka lae, nusá mak la kuda hotu, hakiak ikan, animál sira hodi fa’an hetan osan nune’e osan ne’e sirkula de’it iha rai-laran,” nia hateten.
Nia apela ba estensionista sira atu hamutuk ho administradór postu sira kria planu ruma, nune’e autoridade munisipál tau prioridade iha orsamentu 2025 hodi hadi’ak setór agrikultura.
“Agrikultura la’ós iha bolsu, la’ós buka (AC), tenke tún ba hamutuk ho komunidade sira, serbisu hamutuk ho líder komunitária kuda saida mak ita bele kuda, labele hein de’it mak estadu,” nia subliña.
Koordenadór Estensionista Postu Administrativu Bobonaro, Mário Bere Ati, hateten setór agrikultura ladún la’o ho di’ak, tanba durante governu ladauk tau osan ba to’o iha nível postu administrativu sira.
“Sé la tau osan, dudu de’it ami tékniku, ami iha maibé atu hadi’a ne’e laiha. Ha’u fó ezemplu sé ita iha planu, tinan ida ita kuda de’it tanjariña hún 1000 iha postu Bobonaro, tinan lima mai ita bele kolleta ona hodi oferese ba grupu agrikultór no fa’an ona ba merkadu,” nia fó hanoin.
Notísia relevante: Governu lansa kompetisaun Agrikultura 2024 iha Bobonaro
Jornalista : Sérgio da Cruz
Editór : Evaristo Soares Martins





