OÉ-CUSSE, 17 Novembru 2024 (TATOLI) – Estudante terseiru siklu Eskola Bázika Sentrál (EBC, sigla portugés) Diligência Letefoho, munisípiu Manufahi, ne’ebé reprezenta Rejiaun Súl sai manán-na’in iha kompetisaun sertame nivel nasionál tinan 2024, ne’ebé realiza, ohin, iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA).
Vensedór dahuluk ne’e hetan valór 1.450 no simu sertifikadu no prémiu monetáriu $400. Manán-na’in daruak mak EBC Lulira-Lautém ne’ebé reprezenta Rejiaun Leste no hetan valór 1.325 no simu sertifikadu ho osan $300.
Terseiru lugár okupa husi husi EBC 20 Agostu Ermera, ne’ebé reprezenta Rejiaun Oeste no hetan valór 700 no simu sertifikadu no prémiu monetáriu $200. Kuartu lugár mak EBC Manleuana-Dili, reprezenta Rejiaun Sentrál ho valór 525 no hetan sertifikadu no osan $100.
“Grupu haat ne’e ita hotu asiste nia valór iha idaidak nia oin, ne’ebé primeiru lugár okupa husi EB Letefoho-Manufahi ho valór 1.450”, Prezidente Júri, Albertina Fátima Martins, anunsia rezultadu finál iha Otél Ambeno, ohin.
Diretór-Jerál Edukasaun Pré-Eskolár, Ensinu Báziku no Ensinu Rekorrente (EPEBER), Apolinário Serpa Rosa, dehan atividade sertame mak atu sukat estudante sira-nia kapasidade, nia koñesimentu iha siéntifiku, linguístiku no iha valór síviku.
“Ita asiste hamutuk ita-nia oan sira-nia kapasidade mak ne’e. Sukat mós ita nu’udar komunidade edukativa husi baze to’o ministériu, ida-ne’e mak ita-nia rezultadu serbisu durate tinan tomak nia laran, liuhusi ita-nia estudante sira hatudu ona ba iha públiku”, nia afirma.
Dirijente ne’e adianta katak Ministériu Edukasaun nia planu iha tinan oin sei kontinua realiza sertame, tanba sai hanesan atividade rotina, ne’ebé hahú husi postu administrativu no bainhira sai manan-na’in, kontinua bá nivel munisipál depois to’o nasionál.
“Parabéns ba manán-na’in sira. Primeiru lugár ohin simu ona billete aviaun, iha tempu badak sei halo viajen ofisiál atu bá halo estudu komparativu iha Austrália, espesialmente ba imi na’in-haat husi EBC Diligência Letefoho”, nia informa.
Ekipa júri ba kompetisaun sertame ne’e mak Albertina Fátima Martins nu’udar Prezidente no nia membru mak Duarte Moniz no Ramiro Rui Manuel no leitór sira mak Eduardo Gonçalves no Maria dos Santos.
Ministériu Edukasaun (ME), liuhusi Diresaun Nasionál Ensinu Báziku, organiza kompetisaun finál ba sertame nivel nasionál ba Ensinu Báziku terseiru siklu iha RAEOA.
Kompetisaun ne’e partisipa husi alunu sira husi EBC 3o siklu Lulira-Lautém, EBC 20 de Agosto Ermera, EBC Manleuana Dili no EBC Diligência Letefoho-Manufahi.
Sertame ne’e loke direta husi Prezidente Autoridade ein ezersisíu, André Lao, atuál Sekretáriu Rejionál ba Asuntu Administrasaun.
“Atividade sertame ne’e importante tanba hanesan modalidade ida atu hasa’e koñesimentu no kapasita estudante sira, nune’e bele hatene ita-nia loron istóriku sira. Tanba setór edukasaun mak xave ba dezenvolvimentu, tan ne’e liuhusi atividade ida-ne’e hasa’e kapasidade rekursu umanu iha Timor-Leste”, André Lao dehan.
Tuir nia, kompetisaun ida-ne’e hanesan forma ida hodi ajuda estudante sira oinsá bele hariku sira-nia koñesimentu báziku kona-ba konteúdu ne’ebé estudante sira aprende ona iha saladeaula.
Diretóra Nasionál Ensinu Báziku ME, Esterlita Soares, hateten sertame ne’e nia foku prinsipál mak motiva no dezafia estudante sira atu iha tan interese hodi estuda konteúdu husi dixiplina hotu, ne’ebé tama iha kurríkulu 30 siklu Ensinu Báziku nian.
“Kompetisaun ida-ne’e hanesan mós forma ida-ne’ebé bele permite ita avalia estudante sira-nia koñesimentu kona-ba matéria hirak-ne’ebé sira aprende ona iha eskola. Tanba ne’e, foku prinsipál husi kompetisaun ne’e mak atu hatene oinsá estudante sira-nia aprendizajen, sira-nia kapasidade ba pensamentu krítiku, nomós kapasidade ba memoriza”, nia hateten.
Nune’e, iha ámbitu komemorasaun Loron Proklamasaun Independénsia Timor-Leste iha tinan ne’e, Diresaun Nasionál Ensinu Báziku hakarak prienxe eventu ne’e ho tema ba atividade sertame entre estudante 3o siklu Ensinu Báziku mak A educação é um farol que guia as gerações para um futuro melhor.
“Ho objetivu atu dezenvole estudante sira-nia kompeténsia no koñesimentu jerál, sientífiku, linguístiku no valór síviku hodi kontribui ba hadi’ak kualidade ensinu no aprendizajen”, nia afirma.
Pontu sira ba sertame ne’e elabora husi Gabinte Diretór-Jerál Ensinu Pré-Eskolár, Ensinu Báziku no Ensinu Rekorrente (EPEBR), Kurríkulu no INFORDEPE no bazeia ba programa kurrikulár 3o siklu Ensinu Báziku nian no fó liu énfaze ba Língua Portugeza nu’udar idioma prinsipál ba instrusaun no akizisaun siénsia no tetun hanesan komplementár iha prosesu ensinu no aprendizajen.
Sekretária Rejionál Edukasaun no Asuntu Sosiál, Inácia Tamele, parabeniza estudante sira-ne’ebé selesionadu hodi partisipa iha kompetisaun ne’e, tanba lihusi atividade ne’e bele koko sira-nia abilidade iha área aprendizajen oioin mak hanesan istória, siénsia sosiál, siénsia naturál no língua.
Notísia relevante: Kompetisaun “Spelling Bee” iha tetun aumenta koñesimentu estudante sira tuir padraun INL
Jornalista: Abílio Elo Nini
Editora: Maria Auxiliadora





