iklan

KOVALIMA, INKLUZAUN SOSIÁL, MUNISÍPIU

UNFPA-MS estabelese fatin seguru VBJ iha Munisípiu Covalima

UNFPA-MS estabelese fatin seguru VBJ iha Munisípiu Covalima

Reprezentante Interina UNFPA iha Timor-Leste, Domingas Bernardo, Diretora Jerál Kuidadu Saúde Primária, Elisabeth Leto Mau, inagura fatin seguru ba sobreviventes feto no labaraik sira ne’ebé mai ho kondisaun Violénsia Bazeia Ba Jeneru (VBJ) iha Sentru Saúde Komunitária Tilomar Munisipíu Covalima, segunda (09/12). Imajen Tatoli/Francisco Sony

COVALIMA, 09 dezembru 2024 (TATOLI) – United Nations Population Fund (UNFPA) hamutuk ho Ministériu Saúde (MS) estabelese ona fatin seguru ba sobrevivente feto no labaraik sira ne’ebé mai ho kondisaun kazu Violénsia Bazeia Ba Jeneru (VBJ) iha Sentru Saúde Komunitária Tilomar Munisípiu Covalima.

Diretora Jerál Kuidadu Saúde Primária, Elisabeth Leto Mau, hateten hanesan reprezetante Ministériu Saúde sente kontente tebes bele partisipa iha eventu inagurasaun Fatin Seguru iha Sentru Saúde Komunitária Tilomar, Munisípiu Covalima.

Ho inagurasaun Fatin Seguru ida-ne’e ba dala hitu ona, ida-ne’e hanesan marka istórika importante husi esforsu sira atu kontínua hametin kapasidade setór saúde hodi responde ba kazu (VBJ) iha Timor-Leste, partikularmente iha Munisipiu Covalima.

Tanba dezde iha tinan-2022 to’o tinan-2024, Ministériu Saúde ho parseiru sira inaugura ona fatin Seguru hamutuk neen iha Munisípiu hanesan iha Munisipiu Viqueque, Ermera, Bobonaro, Liquiça, Dili no Baucau ne’ebé hetan apoiu tékniku husi UNFPA.

No, inaugura tan ona fatin Seguru foun iha Sentru Saúde Tilomar, liuhusi projetu igualdade ne’ebé maka finansiadu husi Ajénsia Kooperasaun Internasionál Koreana (KOICA) hodi kobre Projetu iha Munisipiu Dili, Baucau, Covalima no RAEOA.

“Violénsia Bazeia ba Jéneru sai ona hanesan assuntu ka problema saúde publika”, Diretora Jerál Kuidadu Saúde Primária, Elisabeth Leto Mau hateten liuhusi diskursu iha inagurasaun fatin seguru VBJ iha Sentru Saude Komunitaria Tilomar, segunda ne’e.

Diretóra ne’e haktuir, VBJ kontínua sai violasaun komum ba problema direitu umanu iha Timor-Leste. Prevalensia violénsia kontra feto no labarik feto sira, tuir Peskiza Demografika Saúde Timor-Leste tinan-2016 nian, hatudu katak 38% husi feto sira ho idade tinan 15-49 sofre ona Violénsia fiziku ka seksuál husi kedas bainhira sıra sei tinan-15.

Ezekutiva ne’e informa, iha Munisípiu Covalima, 51% husi feto no inan-feto ne’ebé mak esperiénsia ba Violénsia fízika ka seksuál ho emosionál hahú kedas iha tinan-15.

“Ida-ne’e kazu ida que sériu no presiza ita hotu nia atensaun no servisu makaas partikularmente setór saúde nia intervensaun ba prevensaun no resposta ba kazu Violénsia Bazeia ba Jéneru. Tanba setór saúde jeralmente sempre sai hanesan primeiru pontu kontaktu ba kazu Violénsia Bazeia ba Jéneru,” nia afirma.

Nia hatutan, atu responde ba kazu VBJ iha Timor-Leste mak Governu aprova ona lei polítika nasionál atu responde ba Violénsia Bazeia ba Jéneru.

“Kompromisu governu nian ba konvensaun internasionál sira ligadu ba responde ba Violénsia hasoru feto no labarik feto sira. Governu Timor-Leste toma pozisaun ida forte liu hasi promulga lei kontra violénsia doméstika iha tinan-2010 no deskreve violénsia doméstika hanesan krimi públiku, inklui violénsia fízika, pisikolójika, seksuál no ekonómika,” nia realsa.

Diretora Jerál Kuidadu Saúde Primária, Elisabeth Leto Mau haktuir, Governu Timor-Leste mós aprova no implementa ona Planu Asaun Nasionál ba Violénsia Bazeia ba Jéneru (PAN VBJ) ba dala-rua (PAN VBJ hahú tinan 2012-2014 no Planu Asaun Nasionál ba Violénsia Bazeia ba Jéneru (PAN VBJ) 2017-2021.

Asaun sira ne’e hotu, hatudu katak, Governu Timor-Leste liuhusi Ministeriu Saúde kontínua komprometidu atu responde, prevene, kombate no halakon Violénsia Bazeia ba  Jeneru iha Timor-Leste.

Iha fatin hanesan, Reprezentante Interina UNFPA iha Timor-Leste, Domingas Bernardo, esplika, uainhira ita lansa Fatin Seguru Violénsia Bazeia ba Jéneru, ita marka istroria ida tan ba esforsu koletivu sira, la’ós ba ema-ida ka rua de’it, maibé ba ita hotu-hotu nia responsabilidade.

Husi UNFPA nia kompremisiu no determinasaun ho vizaun ida katak, ita tenke elimina violénsia bazeia ba Jéneru ne’e la’os deit iha Timor-Leste maibé globalmente.

“Ita luta atu kria espasu ida-ne’ebé seguru bá feto no inan-feto sira no apoiu fasilidade saúde sira ho kondisaun di’ak hodi bele preve no responde ba Violésia Bazeia ba Jenéru (VJB) ho efetivu liuhusi inagurasaun fatin segura sira hanesan ba dala-hitu ona,” Domingas Bernardo konfirma.

Nia hatutan, VBJ iha Munisípiu Covalima sei aas, tanba ne’e VBJ ne’e hanesan asuntu saúde Publika tanba ne’e papél Ministériu Saúde importante. VJB kontinua sai violasaun direitu umanu iha Timor-Leste no globalmente.

UNFPA servisu hamutuk ho Ministériu Saúde no Estrutura Nasionál Saúde Públika iha Timor-Leste fornese apoiu tékniku atu reforsa kapasidade sistema saúde nian hodi asegura sobrevivente VBJ sira no simu asisténsia servisu saúde esensiál ne’ebé bazeia ba sobrevivente sira-nia nesesidade. “Uainhira sira to’o iha fatin seguru ita tenki halo atendimentu tuir kordenada ka gia nasionál no internasionál nian tanba ne’e servisu saúde nia importante tebtebes,” nia deklara.

Nunee mós, Prezidente Autoridade Munisipiu Covalima, Miguel Armanda Cardoso, sente onradu hodi bele sai sasin ba inagurasaun fatin seguru ne’e tanba konsdera katak ho ezisténsia Fatin Seguru ida-ne’e, Vítima violénsia domestika no VBJ sira bele iha ona oportunidade hodi asesu ba servisu saúde essensial ne’ebé importante tebes.

Fatin Seguru fasilita vítima kazu violénsia doméstika ou VBJ hodi rekupera husi siklu violénsia ne’ebé sira esperiénsia ona durante tempu-naruk.

“Ha’u husu favor serbisu hamutuk hodi halo senbilizasaun ba komunidade sira atu prevene Violénsia Bazeia ba Jéneru no responde ba violénsia bazeia ba jéneru ho efetivu. Ita presiza tebes haforsa implementasaun lei hodi responde ba Violénsia Bazeia ba Jéneru ho efetivu, liu-liu iha ita-nia área fronteira”, Prezidente Autoridade Munisipiu Covalima, Miguel Armanda Cardoso dehan

Ho servisu hamutuk mak bele prevene VBJ no kontribui ba sosiedade ne’ebé moris ho seguru, hakmatek no iha prosperiadade.

Iha sorin seluk, tuir Pontu Fokal Fatin Seguru Sentru Saúde Komunitária Tilomar, Ersia Mai Batista de Jesus, tuir dadus ne’ebé iha tinan ida husi janeiru 2024 to’o dezembru sira halo atendimentu ba sobrevivente sira ho kondisaun VBJ iha Fatin Seguru Tilomar hamutuk  sanolu resin-rua ho razaun iha fulan-ida dalaruma iha ida no balun bele rua ka tolu no foin lalais iha novembru nia laran rezistu kazu violénsia domestika ida.

“Maioria kazu ne’ebé ami rejistu violénsia fíziku no la-iha violénsia seksuál no ha’u mós hetan ona treinamentu medical forensic, karik mak iha kazu abuzu seksuál ruma iha, ami mós iha kapasidade halo ezaminasaun iha ami-nia fatin”, Pontu fokál Ersia Mai Batista de Jesus garante.

Antes asumu responsabildade sira ne’e, “Ami mós tuir ona treinamentu husi UNFPA no ONG Belun atu halo atendimentu ba sobrevivente sira tuir Standard Operating Procedure (SOP) sira ne’ebé mak iha. Iha Fatin Seguru Sentru Saúde Komunitária Tilomar iha médiku nain-ida no infermeiru na’in-rua no parteira na’in-rua mak sempre halo atendimetnu ba sobrevivente sira ho kondisaun Violésia Bazeia ba Jéneru”.

Fatin Seguru Sentru Saúde Komunitária Tilomar, ekipamentu sira ne’ebé preparadu mak hanesan ekipamentu médika hanesan ai-moruk no naun-medikál mak hanesan mobiliáriu; kadéira, sofa, armáriu, kuartu ba deskansa, inklui iha sala akonsellamentu no sala enkontru nian nune’e mós ai-han, nesesidade bázika seluk no mós kompleta ho fasilidade koziña nian.

Totál ba área konstrusaun projetu fatin seguru iha medida 8×8 no hahú konstrusaun iha loron 15 fulan marsu tinan-2023 no ramata iha 15 agostu tinan-2024 ho totál orsamentu hamutuk $36, 505. 17.

Jornalista: Francisco Sony

Editór: Rafael Ximenes de A. Belo

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!