DILI, 16 dezembru 2024 (TATOLI)—Governu liuhusi reuniaun estraordináriu Konsellu Ministru (KM), segunda ne’e, aprova ona proposta inisiál Timor-Leste nian kona-ba adezaun ba akordu kuadru Organizasaun Rejionál Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN, sigla inglés).
Proposta ne’e aprezenta hosi Vise-Ministra ba Asuntu ASEAN, Milena Maria da Costa Rangel.
“Proposta inisiál Timor-Leste nian kona-ba adezaun akordu kuadru ASEAN mak serbisu sira kona-ba ASEAN Framework Agreement on Services (AFAS), akordu kona-ba Komérsiu Servisu ASEAN Trade in Services Agreement (ATISA) no Akordu Komérsiu Bens ASEAN Trade in Goods Agreement (ATIGA), iha ámbitu prosesu negosiasaun adezaun Timor-Leste nian ba ASEAN,” referidu nota ne’ebé Agência Tatoli asesu hafoin reuniaun ezekutivu, iha Palásiu Governu.
Notísia relevante : Primeiru Ministru Malázia promete apoia TL adere ba ASEAN iha 2025
Modalidade sira ne’ebé propoin ona trasa prinsípiu orientadór ba negosiasaun sira hodi konsidera kontestu Timor-Leste nian, entre objetivu sira hanesan kumprimentu progresivu husi kompromisu sira hodi liberaliza bens no servisu tuir padraun ASEAN nian, maibé ho fleksibilidade ne’ebé adekuadu hodi bele garante katak obrigasaun sira ne’ebé asume proporsionál ho nível atuál dezenvolvimentu Timor-Leste nian no ninia kapasidade institusionál sira.
Enkuadramentu ida-ne’e ho objetivu atu garante ekilíbriu entre integrasaun rejionál no salvaguarda interese estratéjiku no ekonómiku nasionál sira, hodi promove kreximentu sustentável no kompetitividade iha setór produtivu no servisu país nian.
Timor-Leste antes ne’e hato’o pedidu adezaun ba ASEAN hahú hosi tinan 2011, nune’e daudaun ne’e hanesan membru observadór.
Maski Timor-Leste daudaun ne’e seidauk sai membru plenu direitu ASEAN, maibé partisipa ona eventu nível altu asosiasaun ho nasaun membru sira seluk.
Aleinde ne’e, Governu Timor-Leste liuhusi kooperasaun ho Indonézia, haruka funsionáriu hosi liña ministeriál bá Jakarta hodi halo preparasaun téknika sira hodi apreende sistema no lala’ok servisu tékniku ASEAN, hanesan meiu ida fó koñesimentu.
Iha parte seluk, Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun kontinua analiza kle’an kona-ba polítika no kuadru regulamentár, ne’ebé sei aprezenta ba Konsellu Ministru hodi halo aprovasaun. Nune’e mós halo elaborasaun dokumentu rejime komérsiu externu no enkuadramentu legál sira.
ASEAN kompostu hosi nasaun 10 hanesan Cambodia, Indonézia, Laos, Vietname, Brunei Darusalam, Singapura, Myanmar, Filipina no Thailándia.
Asosiasaun rejionál ne’e harii iha loron 08 agostu 1967 iha Bangkok, Tailándia, ho asinatura deklarasaun ASEAN (Deklarasaun Bangkok) hosi Fundadór sira hosi Indonézia, Malázia, Filipina, Singapura no Tailándia.
Nasaun tama ASEAN tuir loron Indonézia, Malázia, Singapura, Tailándia, Filipina (08 agostu 1967), Brunei Darussalam (08 janeiru 1984), Vietname (28 jullu 1995), Laos (23 jullu 1997), Myanmar (23 jullu 1997) no Kamboja (20 abríl 1999), enkuandu Timor-Leste foin hetan estatutu nu’udar observadór no sei sai membru plenu direitu iha tinan 2025.
Iha tinan 2003, asosiasaun ne’e lansa Komunidade ASEAN bazeia ba pilár tolu hanesan Komunidade Seguransa, Komunidade Ekonómika no Komunidade Sosiál-Kulturál ASEAN.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Julia Chatarina




