DILI, 27 Maiu 2025 (TATOLI) – Sekretária Estadu Igualdade Jéneru (SEI), Elvina Sousa Carvalho husu ba inan-aman iresponsavel sira atu evita asaun soe bebé (kosok-oan).
SEI nafatin esforsu hodi kontinua halo sosializasaun ba komunidade sira atu evita soe bebé. La’ós SEI de’it mak halo esforsu maibé husi parte igreja, Governu inklui sosiedade sívil sira hotu hodi hamenus ka halakon aktu ida soe bebé husi inan-aman iresponsavel maibé soe bebé ne’e kontinua akontese.
“Nune’e, hanesan Sekretária Estadu ida ha’u sente triste,” Sekretária Estadu ne’e hateten, ba jornalista sira iha edifísiu Parlamentu Nasionál, Dili, ohin.
Entaun ida-ne’e, tuir autoridade ne’e katak sai mós hanesan dezafiu ida ba SEI no parte sira seluk, maibé sira sei nafatin haree para kontinua halo sosializasaun hodi hasa’e koñesimentu no konsiénsia hodi hatene risku so’e bebé, tanba buat ne’ebé akontese maka kuandu soe bebé ema sempre fó sala inan ka fó sala ba feto.
“Ha’u hanoin ita labele fó sala de’it ba feto tanba iha mós mane maka halo relasaun hamutuk hodi iha bebé ida, no ha’u hanoin ba oin SEI ho nia parseiru sira tenki identifika nia servisu kona-ba sosializasaun sira-ne’e liuliu haree kona-ba saúde reprodutiva tanba ema ne’ebé mak adultu presiza hatene kona-ba saúde reprodutiva”, governante ne’e konsidera.
Notísia relevante:Ema rihun tolu partisipa edukasaun seksuál reprodutiva
Enkuantu sosializasaun ne’e la’o, tuir autoridade timoroan ne’e katak la’ós husi de’it sosiedade sívil maibé iha mós parseiru dezenvolvimentu sira mak halo sosializasaun, maibé asaun ne’e akontese nafatin, entaun ida-ne’e hanesan dezafiu ne’ebé sira hasoru, no dezafiu sira-ne’e sei sai hanesan referénsia ida atu mellora di’ak liután esforsu sosializasaun ba área ida-ne’e.
“Aleinde ne’e ha’u hanoin ita mós hetan apoiu husi PNTL no sira hatene vítima sira-ne’e. No, uluk baibain ita bolu vulneral personal unit maibé agora sira muda ona ba apoiu pesoál vulneravel husi VPU nian no sira mós hatene medida saida mak sira atu halo tanba kazu nee la’ós foun”, nia dehan.
Investigadór Unidade Ema Vulneravel (VPU, sigla inglés) mós parte ida husi PNTL no mós husi rede referál husi sosiedade sívil nian no PNTL hatene saida mak sira atu halo investigasaun no sira mós hatene autór ba soe bebé ne’e, inklui ema ne’ebé mak komete ba aktu soe bebé ne’e hanesan krime no tenke hatan iha justisa nia oin.
“Tanba ha’u hatene katak ita iha sistema justisa ne’ebé mak forte tebes atu proteje labarik ki’ik-oan sira, hanesan ministériu relevante sira liuliu MSSI no mós MJ hodi proteje labarik no fó seguransa sosiál”, membru Governu ne’e énfaze.
Entretantu, iha K-RDTL artigu 18.o (Protesaun ba labarik-oan sira) define ba alinea tolu hanesan:
- Labarik sira iha direitu ba protesaun espesiál husi família, komunidade, no mós Estadu, liuliu hasoru hahalok hotu hanesan la tau-matan, diskriminasaun, violénsia, opresaun, abuzu seksuál no esplorasaun.
- Labarik sira hetan direitu hotu-hotu ne’ebé mundu rekonese, hanesan direitu sira-ne’ebé hakerek ona iha konvensaun internasionál ne’ebé Estadu aprova no simu on aka ratifika fila-fali.
- Labarik hotu-hotu ne’ebé moris iha kazamentu nia laran ka lae iha direitu hanesan kona-ba protesaun sosiál.
Nune’e mós tuir kódigu penál nú. 142 define kona-ba krime omesídiu “infantisidu” ne’ebé bainhira inan ida oho nia oan durante ko’us ka hafoin partus ne’ebé fó influénsia komete krime sei hetan moldura penál iha prizaun husi tinan tolu to’o tinan sanulu.
Notísia relevante:SEI halo esforsu hodi minimiza kazu soe bebé
Jornalista: Alexandra da Costa
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo




