DILI, 15 Setembru 2025 (TATOLI)-Iha abertura sesaun lejislativa datoluk iha lejislatura daneen, Partidu Kongresu Nasionál Rekonstrusaun Timorense (CNRT, sigla portugés) no Partidu Demokrátiku (PD) aprezenta dezempeñu koligasaun.
Xefe bankada CNRT, Duarte Nunes, rejista progresu alkansa iha tinan hirak ne’e, katak Timor-Leste bele konsolida ninia estabilidade polítika no hametin ninia instituisaun demokrátika sira.
Tanba ne’e, ho kompromisu hamutuk husi povu, Estadu no líder sira, asegura ambiente dame no hametin Parlamentu nia papél nu’udar órgaun reprezentativu no fiskalizadór no lansa baze ba governasaun ida-ne’ebé transparente liu no iha responsabilidade públika.
“Estabelese kooperasaun maka’as ho parseiru internasionál sira, liuliu ho Uniaun Europeia, ASEAN, Nasaun Unida, CPLP no nasaun g7+ no país amigu sira, ne’ebé tuirmai prosesu dezenvolvimentu Timor-Leste nian ho respeitu no solidariedade”, nia hato’o iha Parlamentu Nasionál.
Prioridade ba diversifikasaun ekonómika
Bibán ne’e, Duarte Nunes, hateten meta atu hetan iha futuru presiza vizaun estratéjika no unidade ne’ebé ambisioza liután.
Nia defende entre prioridade sira mak diversifikasaun ekonómika ne’ebé presiza hamenus dependénsia besik totál ba setór mina-rai no investe maka’as iha agrikultura, peska no turizmu, no empreza ki’ik no médiu sira.
Aleinde ne’e, iha setór edukasaun ne’ebé kualidade tenke liuhusi foinsa’e sira ne’ebé prepara didi’ak, ho kompeténsia téknika no valór sivíl ne’ebé metin hodi bele kompete no moris iha mundu tomak.
Ba saúde, ema hotu urjente atu konsolida sistema nasionál saúde ida-ne’ebé responde ba povu nia nesesidade, ho profisionál barak liu, infraestrutura ne’ebé di’ak liu no asesu ne’ebé garante iha rejiaun hotu-hotu.
Deputadu ne’e subliña justisa indepedente no efetiva elementu esensiál ida atu konsolida Estadu direitu no hametin sidadaun sira-nia konfiansa ba instituisaun sira. “Integrasaun rejionál, adezaun kompletu ba ASEAN tenke haree hanesan dezeñu estratéjiku ida-ne’ebé loke oportunidade foun ba kooperasaun no kreximentu ekonómiku”, katak.
Iha fatin hanesan, deputadu PD, Mariano Xavier Malik, aprezenta dezempeñu polítiku koligasaun husi partidu rua katak faktu polítika hatudu durante tinan rua iha governasaun realiza progresu susesu barak, maibé enfrenta mós dezafiu no problema.
Nia dehan iha sesaun lejislativa daruak mantein estabilidade polítika no garante maioria parlamentár ne’ebé viabiliza Nonu Governu Konstituisionál no realiza prosesu lei lima, proposta-lei 15, projetu rezolusaun 57 no proposta rezolusaun 18, hala’o fiskalizasaun 82 iha territóriu hodi verifika obra fízika no dezempeñu administrativu implementasaun lei no ezekusaun orsamentál, jestaun no administrasaun públika. Aleinde ne’e, susesu mós iha diplomásia parlamentár hodi partisipa eventu ofisiál 24 iha país 13.
Nia nota katak koligasaun partidu rua liuhusi Nonu Governu garante investimentu estratéjiku, reforsa makroekonómika país no fortalese setór públiku ba estimula setór privadu nasionál, nune’e iha tinan 2024 Timor-Leste konsege hetan kreximentu ekonómiku 4,1%. Aleinde ne’e, serbisu sira lori país sai membru Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK).
Nia dehan, iha área infraestrutura mak reabilitasaun estrada no ponte, fornesimentu bee-moos iha Dili no munisípiu, dezenvolvimentu infraestrutura dijitál hanesan instalasaun kabu fibra ótika.
Opozisaun bolu atensaun
Iha sorin seluk, Vise-bankada FRETILIN, David Dias Ximenes, bolu atensaun ba parte hotu, katak Estadu direitu demokrátiku, ne’e signifika lei maka’as liu buat hotu no atu respeita separasaun podér tuir artigu 69 Konstituisaun atu labele iha interferénsia ba órgaun seluk nian.
Xefe bankada PLP, Maria Angelina Sarmento Lopes, kontinua bolu atensaun atu solusiona problema sira hanesan violasaun iha ezersísiu governasaun nian, polítika no sosiál, kontratasaun públika ne’ebé laiha transparénsia hodi kontribui ba esbanzamentu osan Estadu. No Estadu tenke garante futuru joven sira-nian no deputadu iha Parlamentu Nasionál atu reprezenta povu nia lian hodi defende duni interese povu nian.
“Mákina Estadu nian relativamente boot no todan, prodús status quo boot liu no méritu seidauk sai alvu komún, falta neutralidade, efisiénsia no onestidade husi parte servidór Estadu no administrasaun públika”, nia preokupa.
Bankada husu ba Parlamentu hahú uluk halo reforma kona-ba kualidade lejislasaun hodi korresponde ho sosiedade.
Notísia relevante: Sesaun lejislatura foun inisia ho apelu ba unidade, diálogo no responsabilidade
Jornalista: Nelson de Sousa
Editora: Maria Auxiliadora




