iklan

EDUKASAUN, HEADLINE

CNC realiza semináriu hodi fó onra ba juventude sira ne’ebé sakrifika-an ba mate

CNC realiza semináriu hodi fó onra ba juventude sira ne’ebé sakrifika-an ba mate

Partisipante sira iha semináriu nasionál ne'ebé CNC realiza ho tema ""Relembra Luta Rezisténsia no Valoriza Forsa Juventude Timor-Leste iha Prosesu Luta Ba Ukun Rasik-an".

DILI, 11 Novembru 2025 (TATOLI) – Centro Nacional Chega!, Institutu Públiku (CNC, I.P) organiza, ohin, semináriu nasionál ho tema “Relembra Luta Rezisténsia no Valoriza Forsa Juventude Timor-Leste iha Prosesu Luta Ba Ukun Rasik-an”.

Tuir komunikadu ne’ebé Tatoli asesu, semináriu ne’e hala’o iha ámbitu Komemorasaun Masakre Santa Krús ba da-34 no Selebrasaun Loron Nasional Juventude ba da-20, ne’ebé realiza iha Salaun Konferénsia Centro Chega! I.P. Antigo Comarca Balide.

Objetivu prinsipál husi semináriu ne’e mak atu fó onra ba juventude sira ne’ebé sakrifika-an ba mate iha akontesimentu Masakre Santa Krús 12 Novembru 1991, tanba defende direitu povu nian ba liberdade no dignidade Estadu Timor-Leste nian.

“Hadi’a no hafórsa memória koletiva, ajuda jerasaun foun sira atu aprende husi istória rezisténsia no evita trajédia hanesan ne’e repete hikas iha futuru. Valoriza papél juventude iha luta rezisténsia, hatudu korajen, solidariedade no determinasaun, enfrenta opresaun”, nota ne’e haktuir.

Eventu ne’e rekorda no inspira juventude agora atu kontinua kontribui ba dezenvolvimentu nasaun, promove edukasaun kona-ba direitu umanu ba akontesimentu Santa Krús hatudu konsekuénsia violénsia no violasaun direitu umanu.

“Komemorasaun ne’e sai plataforma edukativa atu reforsa valór pás, justisa no rekonsiliasaun. Mantein unidade nasionál no identidade Timor-Leste. Nu’udar lembransa koletiva kona-ba sakrifísiu juventude atu ajuda reforsa unidade povu nian no hadi’a konsiénsia nasionál kona-ba istória luta ba liberdade Timor-Leste nian”, dehan.

Semináriu nasionál ne’e mós sai nu’udar parte ida importante atu aumenta konsiénsia juventude kona-ba istória rezisténsia país no sai plataforma diskusaun kona-ba papél juventude iha prezervasaun memória koletiva no estimula partisipasaun juventude iha promosaun direitu umanu no valór pás.

Semináriu nasionál ne’e halo bazeia ba Relatóriu Comissão Acolhimento Verdade e Reconciliação (CAVR) nian katak, iha loron 12 de Novembru 1991 akontesementu masakre grave iha Semitériu Santa Krú, Dili, ne’ebé rezultadu hosui manifestasaun pasífika organizada husi foinsa’e no juventude timoroan atu husu justisa ba asasinatu Sebastião Gomes no hodi husu apoio ba independénsia Timor-Leste nian.

Manifestasaun ne’e responde ho violénsia brutál husi forsa militár indonéziu nian, ne’ebé mate kuaze ema 250 no foinsa’e barak mak mate, balun hetan tortura hafoin akontesimentu trajédia ne’e.

Iha relatóriu CAVR nian identifika katak Masakre Santa Krús hanesan pontu nakfilak “turning point” iha luta rezisténsia Timor-Leste, tanba imajen no evidénsia masakre ne’e espalla iha mundu tomak, hodi muda persepsaun internasionál kona-ba situasaun iha Timor-Leste. “Loron ne’e mak iha signifikadu boot ba povu Timór nian la’ós de’it atu lembra trajédia, maibé mós atu fó onra ba sakrifísiu juventude ne’ebé fó an hodi defende direitu povu nian”.

Tuir ajenda, semináriu ne’e hetan abertura husi Vise-Ministru ba Asuntu Parlamentár, Adérito Hugo, no oradór prinsipál ba iha semináriu mak hanesan Constâncio Pinto, atuál Prezidente Komité Orientador 25 (CO25) ne’ebé ko’alia kona-ba “Papél Sekretáriu Ezekutivu Frente Klandestina ba Mobilizasaun Juventude ba Konsolida Unidade Nasionál”.

Gregorio Saldanha, atuál Prezidente Komité 12 de Novembru ko’alia kona-ba “Estratéjia no Tátika Mobilizasaun Juventude ba Asaun 12 Novembru 1991”, Jacinto R. Alves, atuál Prezidente ASSEPPOL ko’alia kona-ba “Masakre Santa Krús: iha Konstelasaun Nasionál no Internasionál”, Angelina Sarmento, deputada, ko’alia kona-ba “Sasin Marsa 12 Novembru Motaél bá Santa Krús”, Joaquim Fonseca ‘Ruso’, atuál Sekretáriu-Jerál RENETIL aborda kona-ba “RENETIL ho nia Operasaun Aurora (Fevereiru 1990 hodi simu delegasaun Parlamentár Portugál nian)”.

Aleinde ne’e, Ilídio Ximenes ko’alia kona-ba “Partisipasan iha demostrasaun 19 Novembru”, Abdulah Sagran, sei ko’alia kona-ba “Partisipansaun Movimentu Musulmanu iha luta klandestina iha Indonézia” no Hugo Maria Fernandes, atuál Diretór Ezekutivu CNC I.P sei koa’lia kona-ba “Papél CNC I.P ba prezervasaun memória no promove direitu umanu tuir Rekomendassaun Chega! Ba joven sira iha era ohin loron”.

Jornalista: Arminda Fonseca

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!