iklan

INTERNASIONÁL, POLÍTIKA

Ramos-Horta: “Uluk ami hafuhu festa maibé ami hakarak ukun rasik-an”

Ramos-Horta: “Uluk ami hafuhu festa maibé ami hakarak ukun rasik-an”

Proklamasaun Independénsia RDTL iha 28 Novembru 1975. Imajen espesiál

DILI, 26 Novembru 2025 (TATOLI) –Líder Jerasaun !975 no atuál Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, hateten bainhira halibur malu iha tinan 50 liuba, liuliu iha 1974-1975 ne’e la’ós buat ne’ebé fasíl maibé liuhusi prosesu moruk inklui hafuhu ema-nia festa.

Notísia Relevante: KM aprova tema ba selebrasaun loron proklamasaun independénsia RDTL ba da-50

“Uluk ami hafuhu festa, ami mesak joven idade 20-resin de’it, maibé ami hakarak ukun rasik-aan. Ami grupu oan ida mak sempre hamutuk,” Prezidente Ramos-Horta haktuir istória pasada tinan 50 ba kotuk ne’e, iha programa Meet the Press ne’ebé realiza husi Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS) iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pité, ohin.

Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta. Imajén TATOLI/Francisco Sony

Nia dehan, bainhira grupu ne’e mosu kompostu husi Marí Alkatiri, José Ramos-Horta no sira seluk tan, no iha ema barak ne’ebé la gosta tanba sempre diskrimina ho liafuan oioin maibé nu’udár timoroan sempre mehi ba ukun rasik-an.

“Buat sira-ne’e ami mehi maibé mehi ho fiar no halo duni hodi aranka ba oin. Ne’e mak ami-nia pozisaun. Ema la fiar ami. Ema bolu ami estudante lahun-la dikin. Dehan, ita halo daun ida mós lahatene, hakarak independénsia,” Ramos-Horta haktuir.

Maibé, nia hateten, ho difikuldade oioin ikus hasoru duni situasaun ida-ne’ebé moruk hasoru ho invazaun ne’ebé halo ema barak mak lakon nia vida ho luta naruk durante tinan 20-resin.

“Ami-nia grupu ne’e mosu seidauk konta Francisco Xavier do Amaral no Nicolau Lobato, maibé ami tenke envolve sira na’in-rua (2), atu nune’e ema bele konsidera ami tanba iha tempu ne’ebá sira na’in-rua (2) mak idade boot. Ikus, sira na’in-rua envolve to’o 28 Novembru 1975, ami proklama unilaterálmente independénsia, nune’e iha 07 fulan-Dezembru Indonézia invade Timor-Leste,” nia dehan.

Istória forma Governu 1975

Ramos-Horta hateten, hafoin sira proklama unilaterlmente RDTL nia independénsia ne’e, sira foti desizaun hodi halo reuniaun atu forma Governu no membru Governu dahuluk hamutuk na’in-20 ne’e simu pose iha 30 novembru 1975 iha Palásiu Nobre Lahane hafoin Timor-Leste deklara ninia independénsia iha 28 novembru. 1975.

“Primeira Reuniaun toma Pose forma Governu, Marí Alkatiri mak segunda figura iha Governu, hanesan Ministru seniór, tuir mak Abilio Araújo. Sira na’in-rua mak boot-liu. Ha’u hanesan Ministru Relasaun Externa no informasaun, ha’u rasik ko’alia inglés mais ladun moos, maibé ha’u buka aprende,” nia dehan.

Nia hatutan, Nicolau Lobato nia figura konviksaun seriedade integridade, ema hotu tauk no respeitu.

“Iha tempu ne’ebá, Nicolau Lobato mak Primeiru-Ministru, nia mak deside ha’u ba Nova Iorke hodi buka lobi polítika iha Nasaun Unida. Marí Alkatiri ba Mosambique hodi mobiliza nasaun afrikanu sira fó apoiu ba ita-nia luta, Rogério Lobato ba buka apoiu militár,” nia hateten.

Membru Governu Na’in-20

Membru Governu sira-ne’ebé simu pose iha 30 Novembru 1975 mak Prezidente Repúblika Francisco Xavier do Amaral, Primeiru Ministru Nicolau dos Reis Lobato, Ministru  Estadu ba Asuntu Polítiku Mari Bim Amude Alkatiri, Ministru  Estadu ba Asuntu Ekonómiku no Sosiál Abílio da Conceição A. de Araújo, Ministru Koordenasaun Ekonómika no Estatístika José Gonçalves,  Vise-Ministru  Koordenasaun Ekonómika no Estatístika Hélio Sanches Pina, Ministru  Finansa Juvenal Maria de Fatima Inácio,  Ministru Komunikasaun no Transporte  Eduardo Carlos dos Anjos.

Vise-Ministru Komunikasaun no Transporte Domingos da Costa Ribeiro, Ministru Defeza Nasionál Rogério Tiago de Fatima Lobato, Vise-Ministru Defeza Nasionál Guido Diamantino da Conceição Soares, Vise-Ministru Defeza Nasionál Hermenegildo Alves, Ministru Administrasaun Interna no Seguransa Alarico Jorge G. Fernandes, Vise-Ministru dministrasaun Interna no Seguransa Fernando de A. Carmo, Ministru Justisa António Duarte Carvarino.

Ministru Relasaun Esterna no Informasaun José Manuel Ramos Horta, Vise-Ministra Relasaun Esterna no Informasaun Guilhermina L. S. de Araújo, Ministru Traballu no Previdênsia Vicente Manuel dos Reis, Vise-Ministru Traballu no Previdênsia Guido Valadares no Ministru Edukasaun no Kultura Hamis Bin Limar Bassarewan.

Difikuldade atu semo ba li’ur

Tuir nia, iha biban ne’eba, Timor-Leste hetan difikulddae oinsá mak bele sai husi Timor-Leste ba halo lobi polítika, se laiha kondisaun ida atu bele fasilita lalais delegasaun Governu dahuluk atu ba rai-li’ur.

“Ami atu ba li’ur oinsá iha tempu ne’ebá. Iha momentu ne’ebá, aviaun kiik ida Austrália nian, Governu FRETILIN mak selu sira mai maibé Austrália proibi ona aviaun ruma atu tun iha ne’ebá, tanba ameasa invazaun, australianu sira iha timor sai ona husi ne’e,” nia haktuir.

Ho meiu hotu ne’ebé iha, José Ramos-Hoorta tenta halo lobi diplomasia liuhusi amizade ne’ebé nia kria ona antes ne’e.

“Antes ne’e iha fulan-jullu 1974, ha’u ba ona Austrália, entaun hasoru malu ho ema boot balun iha ne’ebá mak Deputadu ida, nia ema riku. Momentu ne’e, aviaun laiha, entaun ha’u telefone nia, nia naran David, ha’u hateten ba nia, ami agora atu sai ba li’ur, ha’u atu ba Nasaun Unida Nove Iorke hodi buka apoiu polítika ba ami-nia independénsia. Favór ida, imi husu Governu Austrália autoriza aviaun mai tula ami,” Horta haktuir.

Ho lobi diplomasia ne’ebé di’ak iha momentu ne’ebá, iha loron 04 fulan-Dezembru, Horta simu kedan kontaktu ida husi nia belun Deputadu husi Austrália ne’e katak prepara-an tanba aviaun atu ba ona Timor.

“Iha loron 04 fulan-Dezembru, ha’u simu mensajen husi austrália, husi Deputadu ida mak telefone. Nia hateten, imi prepara-an, aviaun ba ona husi Darwin. Momentu ne’ebá, ha’u iha Otél Timor, ha’u hatais ona no simu kilat ida. Roger East, Australianu ida-ne’ebé sempre hamutuk ho ha’u, maibé nia lakohi atu fila no hakarak hela de’it iha Timor,” nia hatutan.

Husi momentu ne’e, Ramos-Horta kontaktu kedan ba Marí Alkatiri no Rogério Lobato atu prepara-an ba hein iha Aeroportu nune’e bele semo ba li’ur.

Notísia Relevante: PROKLAMASAUN 28 NOVEMBRU 1975 Matadalan ukun rasik aan

Jornalista : Hortencio Sanchez

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!